VIDEO | Poražavajući podaci o stanju trgovine ljudima BiH - najveće žrtve djeca!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poražavajući su podaci o stanju trgovine ljudima u našoj zemlji. Tijekom 2021. godine najveći broj žrtava su bila djeca.

Žrtve su najčešće podvrgnute prisilnom radu, odnosno prosjačenju ili služenju u domaćinstvu, praksi prisilnih i ugovorenih brakova, seksualnom iskorištavanju, te počinjenju krivičnih djela poput džeparenja i krađa.

Najčešće su žrtve vrbovane putem online platformi.

Osnovni cilj trgovaca ljudima je ostvarivanje zarade kroz eksploataciju osoba, bilo da se radi o prinudnom radu, prosjačenju, brakovima ili nekom drugom obliku.

Ovi vidovi trgovine ljudima teško se identificiraju zbog neprepoznavanja elemenata krivičnog djela, ali i činjenice da žrtve često nisu svjesne da su u lancu trgovine ljudima.

Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS Sarajevo, kaže: ''U posljednje tri godine, od 2020. pa do evo dana kada o tome govorimo, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega 86 djece. Sada možete zamisliti, znači preko 92 % su djeca što ukazuje na to koji su nama problemi u BiH''.

Saša Petrović, stručnjak za cyber-kriminal, navodi: ''Imali smo slučajeva raznih, ne smijem pojedinosti, ali otprilike su to žrtve trgovine ljudima u online okruženju. Većinom se to svodi na vrbovanje djece prije svega, maloljetnika kroz snapchat primjer, i onda odlazak te djece na sastanak sa trgovcima ljudima, iskorištavanje, tako dalje i vrbovanje njih za sexualnu eksploataciju''.

Trgovina ljudima je krivično djelo. Neki od mogućih načina da se žrtva oslobodi iz "lanca" trgovine ljudima su organizirana policijska suradnja i uz pomoć treće osobe. Pravna podrška kažu naši sugovornici BHRT-a je neizostavna u ovoj borbi jer je važno steći povjerenje žrtve.

Hajrija Hadžiomerović Muftić, umirovljena tužiteljica, navodi: ''Žrtva je negdje tu barem po konceptu našeg zkp-a na margini, ponekad prepuštena sama sebi i vrlo je teško da ostvari svoja prava bez pomoći nekoga ko je uz nju''.

Aida Ćosić, koordinatorica Odjela za besplatnu pravnu i psihološku pomoć, kaže: ''Ta pravna pomoć se ogleda i u tome da za njih sačinjavamo prijedloge za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva, a na osnovu dokumetacije koja postoji u spisu''.