Zbog mita optuženi referenti Općinskog suda Sarajevo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Referenti Općinskog suda u Sarajevu Pašaga Selimović i Ekrem Bezdrob proglašeni su krivim za uzimanje mita i osuđeni na po godinu i četiri mjeseca zatvora, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Općinski sud u Sarajevu je presudio da se od Selimovića oduzima 4.880 KM, a od Bezdroba 500 KM, koje su stekli na nezakonit način. Sud ih je oslobodio optužbi za odavanje službene tajne i neprijavljivanje kaznenog djela.

Sud je kao otežavajuću okolnost pri donošenju presude cijenio da su kao sudski referenti ugrozili integritet suda. U kaznu im je uračunato 70 dana provedenih u pritvoru. Bezdrob je nakon izricanja presude novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da ''sirotinja nastrada''.

Prema optužnici Županijskog tužiteljstva u Sarajevu, Selimović i Bezdrob su kao referenti za izvršenje kaznenih sankcija uzimali novac i poklone od sarajevskog odvjetnika Omara Mehmedbašića i najmanje osam osuđenika. Oni su se Selimoviću i Bezdrobu obraćali s molbama za odgađanje izvršenja zatvorske kazne, zamjenu zatvorske kazne za novčanu ili za kućni pritvor uz elektronski nadzor.

Istragu inicirao osuđenik

Slučaj je prijavio osuđenik Emir Porobić. On je nekoliko puta dolazio u ured Selimovića i Bezdroba u Općinskom sudu u Sarajevu sa molbom za odgodu izdržavanja desetomjesečne zatvorske kazne koju je dobio zbog teške krađe, odnosno zamjenu za novčanu kaznu. Porobić je Selimoviću i Bezdrobu u više navrata davao novac i druge poklone, navodi CIN.

S tom praksom je prestao polovicom 2015. godine, kada ih je prijavio Federalnoj upravi policije koja je i pokrenula istragu. Policija je u uredu sudskih referenata postavila audio i videonadzor i tako pratila njihov rad.

Referenti su snimljeni u trenucima kada su uzimali novac od osuđenika, ali i od Omara Mehmedbašića koji je većinu tih osuđenika zastupao.

Selimović i Bezdrob su u jednom trenutku doznali za audionadzor, ali nisu bili svjesni videonadzora. Tada su počeli odbijati nuđeni novac te gestikulacijom i pisanjem poruka upozoravali osuđenike.

Selimović i Bezdrob su uhićeni početkom prosinca 2015. godine, kada je uhićen i odvjetnik Mehmedbašić. Međutim, odvjetnik je oslobođen u zamjenu za svjedočenje, dobivši imunitet od kazenog gonjenja.

Prilikom svjedočenja odvjetnik Mehmedbašić je priznao da je Selimoviću i Bezdrobu davao novac da bi molbe njegovih klijenata bile usvojene, odnosno, kako je rekao, predmeti 'završeni'. Njih dvojicu je, kaže, doživljavao kao 'katalizatore' - ''ljude koji znaju što se događa''.

Alen Nakić i Tarik Čingić, odvjetnici obrane, su tijekom suđenja inzistirali da njihovi klijenti Selimović i Bezdrob nisu bili donositelji konačnog rješenja u vezi sa molbama, već da su o tome odlučivali predsjednica Suda i postupajući sudci u ovim predmetima. Međutim, odjventik Mehmedbašić je svjedočio: ''Ja kada dajem novac, ja znam da će to biti završeno. To se podrazumijevalo''. Dodao je i da bi tražio novac natrag ''ako ne bi prošlo''.

Mehmedbašić je priznao da je u pojedinim slučajevima on uzimao novac od klijenta i dijelio ga sa Bezdrobom i Selimovićem, što je u žargonu nazvao ''lapo-lapo''. U pojedinim slučajevima je davao i svoj novac kako bi zadržao klijenta.

''Nije to neki iznos. Nikada se nisu tu otvarale velike pare – bezveze, sića koju sam ja davao više radi svoga imidža'', rekao je Mehmedbašić.

Mito kao običaj

Nekolicina svjedoka u postupku, među kojima je i Alen Agović, priznala je da su referentima davali novac ''na kafu'' i ''da počaste'', objašnjavajući da je to ''običaj''.

Agović je kod referenta Bezdroba dolazio sa molbama za odgodu izdržavanja zatvorske kazne od godinu dana i tri mjeseca, izrečene zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Odgodu je tražio navodeći da mora njegovati bolesnog oca, ali mu molbe nisu bile uvažene. Ipak, Agović je na slobodi ostao duže jer je nekoliko puta vraćen sa zatvorske kapije, uz obrazloženje da u zatvoru u to vrijeme nema mjesta.

On je rekao da je referentu Bezdrobu, zaduženom za njegov predmet, nekoliko puta dao po 50 ili 60 KM radi ''nekog reda''. ''Ja, zaista, nisam imao. Možda da sam imao, možda bih bacio i više čovjeku'', svjedočio je Agović. On je rekao da je novac ostavljao ispred referenta, ali da nije vidio da li ga je uzimao.

Agović je na pitanje sudca Tina Begtaševića o tome kakvu su ulogu referenti za izvršenje kaznenih sankcija imali u njegovom životu odgovorio: ''Pa, ja znam, kada sam dolazio u Centralni zatvor, da tamo nije bilo mjesta. Razumijete što Vam pričam?'', rekao je Agović, dodavši da mu je Bezdrob izlazio ususret radi oca.

Prema važećim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), zatvorska kazna može biti odložena na molbu osuđene osobe, između ostalog, u slučajevima teže bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja. Također, zatvorska kazna do godinu dana može biti zamijenjena novčanom ili u određenim slučajevima kućnim pritvorom sa elektronskim nadzorom. Međutim, pojedini osuđenici su ostajali na slobodi duže i zbog popunjenih zatvorskih kapaciteta. Adela Bejtović, šefica Kabineta predsjednice Općinskog suda u Sarajevu, rekla je tijekom svjedočenja da su Bezdrob i Selimović u okviru svog posla bili u stalnom kontaktu sa zatvorskom upravom. To upućuje na mogućnost da su imali informacije o tome da li u zatvoru ima slobodnih mjesta.

Predsjednica Općinskog suda u Sarajevu Janja Jovanović rekla je za Centar za istraživačko novinarstvo da je zatvorska uprava obavezna obavijestiti sud kada nekog osuđenika ne može primiti zbog popunjenih kapaciteta, a sud o tome obavještava Ministarstvo pravde FBiH kako bi se našao smještaj u drugom zatvoru. ''Ma, oni vrlo rijetko nas pismeno obavještavaju'', kaže Jovanović.

Jovanović kaže da Selimović i Bezdrob nisu mogli utjecati na odlaganje izvršenja kazne. ''Da li su oni obmanjivali osuđene da će im se odložiti njihovom zaslugom, ja to ne znam, ali nikada nisu mogli uticati da kazna bude odložena'', kaže Jovanović.

Selimović i Bezdrob, koji su na pozicijama referenta za izvršenje kaznenih sankcija od 2011. godine, suspendirani su odmah nakon uhićenja.

''Međutim, i jedan i drugi su stekli uslove za mirovinu i umirovili su se odmah, istog momenta kada su stečeni zakonski uvjeti'', kaže Jovanović.

Osim promjene referenata u Odjelu za izvršenje kazeninh sankcija Općinskog suda u Sarajevu, dogodila se još jedna promjena – Jovanović kaže da nakon uhićenja Selimovića i Bezdroba nijedna osuđena osoba nije vraćena sa zatvorske kapije zbog popunjenih kapaciteta.