Zločin koji je šokirao državu razotkrio svu nemoć institucija i snagu mafije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je 15-godišnja djevojčica prošlog mjeseca očajnički zvala hitne službe na jugu Rumunjske kako bi javila da je oteta, pretučena i silovana, za slučaj je bio zadužen šef okružne policije.

No, umjesto da se odmah koordinira s drugim državnim institucijama kako bi pronašao i spasio tinejdžerku, on je kontaktirao sumnjivog šefa lokalne zaštitarske tvrtke, piše redakcija Radija Slobodna Europa (RSE) na engleskom jeziku.

Nekoliko sati nakon što je žrtva Alexandra Macesanu 25. srpnja uputila tri očajna poziva za pomoć, moleći da bude spašena, zamjenik šefa policije u okrugu Olt, Nicolae Alexe, nazvao je Remusa Radoia, ne samo jednom već deset puta – tvrdi Radoi, kojeg rumunjski mediji opisuju kao lokalnog mafijaša.

Alexe je poslao Radoiju i poruke tražeći da provjeri dva telefonska broja i automobil, otkrivajući ključne informacije u slučaju Macesanu.

Čak je pitao Radoija za upute, a šef zaštitarske tvrtke dao mu je adrese nekih ljudi u gradu Karakal, koje je Alexe trebao provjeriti.

Jedan trag – potpuno beskoristan - vodio je do navodnog vođe bande Nicusora Oaca, Radoijevog suparnika koji ima veze s dvojicom visokih policajaca u Karakalu.

Oaca je rekao da zna za komunikaciju između Alexe i Radoia.

Gradonačelnik Karakala Liviu Radu rekao je, međutim, da su on i okružni načelnik za otmicu saznali tek sutradan i to iz medija. Isto je bilo i sa tužiteljem u tom slučaju, koje je policija trebala obavijestiti.

No, do tada je već bilo prekasno.

Adrese koje je Radoi poslao policiji na provjeru – Oacova poznanstva, pokazali su se kao slijepe ulice.

Policija je na kraju pronašla adresu na kojoj je Macesanu bila zadržana, 19 sati nakon telefonskog poziva ove 15-godišnjakinje hitnim službama.

Do tada je bila mrtva, a njen navodni otmičar, 65-godišnji mehaničar Gheorghe Dinca, od tada tvrdi da ju je ubio i da je spalio tijelo, a priznao je i da je ubio 18-godišnju Luizu Melanca, koja se od travnja vodi kao nestala. Njeno tijelo još nije pronađeno.

Sumnjive veze

Pored tragedije i negodovanja javnosti zbog lošeg postupanja vlasti u tom slučaju, ovi događaji bacili su neugodno svjetlo na sumnjive veze kriminalnih grupa, lokalnih vlasti i političara u Rumunjskoj.

Kako su detalji slučaja izašli u medijima - Radoi je novinarima čak pokazao svoje WhatsApp poruke razmijenjene sa šefom policije - mnogi su Rumunji šokirani i ogorčeni, optužujući visoke policijske službenike za nesposobnost i da rade ruku pod ruku s ljudima koje bi trebali progoniti za zločine poput iznude i otmica.

Za sada nema ničega što bi Dinca povezalo s organiziranim kriminalnim skupinama u Karakalu, siromašnom gradu od 30.000 stanovnika.

Ali Sorin Ionita, direktor organizacije Ekspert foruma, rekao je za RSE: "Još ne znamo je li on bio usamljeni vuk ili je povezan s organiziranim kriminalom i trgovinom ljudima, slučaj još nije završen".

Stelian Tanase, pisac i komentator, napisao je da Rumunjsku na lokalnom nivou kontroliraju klanovi koje su formirali "političari, mafijaši, policija i tužitelji koji koriste resurse za svoju korist i na štetu običnih građana".

Tanase je za RSE rekao da mnogi Rumunji odavno znaju da je policija "u dosluhu s mafijaškim bandama".

"Ne rade na zaštiti građana ili na održavanju zakona. Policija je prešla na drugu stranu. Oni brane kriminalce, a ne zakon .... To su pokazali [događaji] u Karakalu”, rekao je Tanase.

"Okrug Olt nije izoliran od ostatka Rumunjske. Trebali bismo saznati koliko je ovaj fenomen rasprostranjen između policije i mafijaških bandi ... koliko je policija nagrižena korupcijom", rekao je Tanase.

"Rumunji ne vjeruju policiji. Kriminalne grupe se moraju ukloniti. Mafijaši imaju udio u poslu na lokalnom nivou, kontroliraju institucije i ljude, uključujući šefove policije ... i korumpirane političare."

Rumunjsku kontroliraju klanovi

Jonita je dodao: "Imamo slabu državu [u kojoj] su policija i tužitelji pod političkim patronatom, posebno u siromašnim dijelovima gdje su ljudi socijalno ugroženi", rekao je. "[Policija] će dobiti naredbe da [neko mjesto] nije područje gdje treba ići i cijeli sustav prestaje da se bori i [policija] ništa ne radi."

Od pada komunizma, Rumunjska je bila glavna meta u istočnoj Europi za trgovce ljudima.

U jednom slučaju povezanom za lanac trgovine ljudima, za koji je utvrđeno da je djelovao od 2012. do 2017., 14 rumunjskih muškaraca osuđeno je za seks sa maloljetnim osobama, ali nijedan od njih nije odslužio zatvorsku kaznu.

Radoi se vozi po Karakalu u Phantom Rolls Royce i vodi zaštitarsku tvrtku SC Safety Security, koja ima oko 1.800 zaposlenih i ima velike ugovore s državnim agencijama uključujući lokalnu elektranu CE Oltenia, koja južnu Rumunjsku snabdijeva strujom.

Vođenje zaštitarske tvrtke mu je zabranjeno nakon osude zbog prebijanja člana suparničke skupine, ali, kako je izjavio za RSE, on u osnovi kontrolira tvrtku.

Radoi negira umiješanost u zlodjela ističući da je pomogao u borbi protiv lokalnog organiziranog kriminala, te da je i da je za policiju hvatao osumnjičene, tvrdeći kako ih je ostavio vlastima "na pladnju".

Optužuje policiju da je popustljiva s nekim lokalnim mafijašima, posebno sa svojim rivalom Oacom.

Pa ipak, čini se da je to rivalstvo s Oacom – optuženim za trgovinu ljudima i protiv koga se vodi istraga zbog nelegalnog pozajmljivanja novca - pridonijelo u sporom pronalasku Macesanue.

"Trebali su otići do mjesta gdje je djevojka to opisala, dala je mnoštvo detalja" o svojoj lokaciji, rekao je Oaca 5. kolovoza novinskoj agenciji Mediafaks. "Zašto je policajac (Alexe) surađivao sa Remusom Radoijem kada je trebao surađivati sa svojim kolegama?"

Nedovoljno policajaca

Alexe je u intervjuu za B1 TV, 2. kolovoza branio svoj postupak rekavši da je koristio "sve metode koje su dostupne".

Jonita kaže da telefonski poziv nije nužno problem "ali poenta je da policija koristi mafijaša, a ne mafijaš da koristi policiju".

Ono što je možda nezakonito jesu poruke bivšeg šefa policije upućene Radoiju u kojima on otkriva detalje o istrazi. Zbog lošeg vođenja slučaja, osim Alexe otpuštena su još dvojica šefova lokalne policije.

Oaka je povezan s potpredsjednikom vlade Paulom Stanescu, moćnim regionalnim političarom, koji je ujedno i rumunjski ministar za regionalni razvoj.

Stanescu je 2013. kao predsjedavajući vijeća okruga Olt, odobrio projekt koji je uključio jednu od Oacovih kompanija u izgradnju farme solarnih panela. Stanescu je branio svoje postupke 7. kolovoza rekavši da je imao zakonsku obavezu autorizirati poslovni projekt, negirajući kako poznaje Oacua.

Nekoliko promatrača primijetilo je da su poznate veze između članova kriminalnih bandi, vlasti i političara prilično česte u manjim gradovima Rumunjske. U zemlji u kojoj je siromaštvo veliko i nezaposlenost velika, korupcija se lako ukorijeni.

Radoi, koji je za RSE rekao da trenutno ima čist dosje, branio je svoju tvrtku i njenu ulogu u društvu.

"Normalno je imati paralelne policijske snage", rekao je on o svojoj sigurnosnoj mreži. "Ljudi ne vjeruju policiji i dolaze kod nas."

Radoi je tvrdio da često pomaže policiji koja nema dovoljan broj uposlenih i branio je svoje postupke u sagi o Macesanuovoj, tvrdeći da rumunjski zakon obavezuje njegovu zaštitarsku tvrtku da pomogne policiji informacijama ili čak osobljem u takvim slučajevima.

Nisu samo šefovi lokalnih vlasti izgubili posao zbog ubojstva Macesanu.

Usred kontinuiranog gnjeva, ministar unutarnjih poslova Nicolaje Moga podnio je ostavku 30. srpnja, a premijerka Viorica Dancila otpustila je ministricu obrazovanja Ecaterinu Andronescu 2. kolovoza nakon što je iznijela primjedbe u kojima je sugerirala kako Macesanu nije trebala ići u vožnju – kako se pretpostavlja - sa strancem poput Dinka.

Ali Alexandru Cumpanasu, ujak ubijene tinejdžerke, koji je objavio transkripte očajničkih poziva svoje rođake hitnim službama i djelovao je kao glasnogovornik obitelji, optužio je državu za njeno ubojstvo.

"Mi imamo posla sa zločincima - suučesnicima iz institucija ove jadne države, koji nisu bili u stanju da je zaštitite – koji nisu uspjeli spasiti Aleksandru", rekao je 2. kolovoza. "Nije ovo čudovište [Dinka] ubilo Aleksandru, već rumunjska država."