Ekshumacije
Žrtve rata: 60 pronađenih, 7.600 nestalih
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ove godine u Bosni i Hercegovini ekshumirani su posmrtni ostaci 60 osoba, podaci su Instituta za nestale osobe BiH, koji se, gotovo tri desetljeća nakon rata i dalje suočava s nedostatkom opreme, patologa i drugih resursa za rad te pouzdanih informacija o točnim lokacijama masovnih grobnica žrtava, čije obitelji kažu da ne postoji politička volja da se njihovi najmiliji pronađu, ali da njihova nada neće nestati.
U gotovo 90 ekshumacija u prvih 11 mjeseci ove godine pronađeni su posmrtni ostaci 60 osoba, od čega je najveći dio ekshumacija izvršen na području Novog Goražda, Goražda, Višegrada, Foče, Kotor-Varoši, Donjeg Vakufa i Sarajeva.
28 godina od rata
U ovim su mjestima do kraja studenog 2023. godine pronađene 32 žrtve, podaci su Instituta za nestale osobe BiH, ali broj pronađenih i efikasnost traženja nije zadovoljavajući za obitelji 7.600 žrtava za kojima se još traga.
Nepristupačan teren, manjak informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica te nedostatak resursa ograničavaju Institut u pronalasku, piše Detektor.ba.
"Tijekom 28 godina od završetka rata, Institut je identificirao više od 80 osoba, te su posmrtnim ostacima 112 ranije ukopanih osoba dodane naknadno pronađene kosti", kaže Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta.
"Tako smo vratili dostojanstvo i identitet 82 žrtve koje su ponovo dobile svoja imena i prezimena, čije su sudbine rasvijetljene. U određenoj mjeri se radi o žrtvama koje su identificirane godinama unazad putem DNK metode, ali obitelji do sada nisu smogle snage da konačno pristupe identifikaciji", kaže Fazlić.
Ovu godinu je obilježilo otkrivanje masovne grobnice i pronalazak posmrtnih ostataka najmanje šest žrtava u Novom Goraždu, u dvorištu crkve u Donjoj Sopotnici, čija se identifikacija još uvijek očekuje, kao i ekshumacija posmrtnih ostataka pet žena na lokalitetu Okolišta kod Višegrada.
30 novih prijava
Institut je do kraja studenoga zaprimio i 30 novih prijava za osobe nestale tijekom proteklog rata.
Fazlić pojašnjava kako se u BiH traga za cijelim obiteljima. Nedavno je u Goraždu identificiran Ahmed Zuberović.
"Još uvijek tražimo njegove sinove Ahmedina i Anesa i njegovu suprugu Refiku. Ahmedin je imao svega tri godine u trenutku smrti, dok je Anes imao godinu dana", kaže Fazlić.
Pročitajte još
Prema informacijama kojima raspolaže Institut, oni su zatvoreni i ubijeni u vlastitoj obiteljskoj kući u naselju Rudo u Rogatici, zajedno s još nekim članovima obitelji i susjedima, a potom je kuća zapaljena.
Posmrtni ostaci Zuberovića ekshumirani su 2014. godine u neposrednoj blizini njegove kuće, DNK nalaz o identitetu je pristigao 2015. godine, ali obitelj je smogla snage tek sada da konačno identificira njegove posmrtne ostatke.
Aljonka Dželetović, predsjednica Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u Nevesinju, kaže kako je traganje za nestalim jedna svakodnevna borba te da je nakon 30 godina nemoguće opisati što su obitelji preživjele.
"Tu se skupilo toliko očaja, neuspjeha, razočarenja, ali sve to rekla bih da daje jednu posebnu snagu da sva ta naša borba, sva ta naša patnja se pretvorila u jednu ogromnu snagu koja znači neodustajanje. Toliko truda je iza sviju nas, rada i potrošene energije, da je nemoguće odustati. Da se razočarate, razočarate, ali, kažem vam, odustajanje sigurno nije opcija ni u jednom slučaju", smatra Dželetović, koja traga za bratom nestalim na području Mostara.
Tri desetljeća tuge
S njom mišljenje dijeli i Semina Alekić, predsjedavajuća Koordinacije udruženja obitelji nestalih osoba u BiH.
"Obitelji još uvijek svoju bol guše i nose sa sobom, ali očekuju ipak da se nađe bar toliko posmrtnih ostataka da se njihovim članovima obitelji vrati identitet i da dobiju mjesto gdje će biti ukopan jedan dio koji je pronađen", kaže ona.
Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, BIRN Bosne i Hercegovine ove je godine objavio kampanju "Još tragam za..." za podizanje svijesti o boli i nadi članova obitelji osoba čiji se svaki trag gubi nakon rata, ali i apeliranje da oni koji znaju lokacije mogućih grobnica podijele informacije.
Članovi obitelji su govorili koliko je težak put onih koji tragaju za najmilijim već gotovo tri desetljeća.
Željko Stanić, predsjednik Udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja 106. brigade Hrvatskog vijeća obrane Orašje, pojašnjava kako, nažalost, mnoge obitelji ne dočekaju da se pronađu posmrtni ostaci njihovih najmilijih.
"Nažalost, umiru tako da ne saznaju sudbinu svojih nestalih", kaže.
Nedostatak patologa i opreme
Najveći problem u pronalasku nestalih osoba za Institut predstavlja nedostatak točnih i relevantnih informacija o lokacijama grobnica.
"Jako je teško doći do precizne lokacije na kojoj se nalaze posmrtni ostaci žrtava jer oni koji točno znaju gdje se oni nalaze i dalje odabiru da šute i da skrivaju istinu za koju porodice nestalih zapravo žive", pojašnjava Fazlić.
Oprema s kojom istražitelji i drugi zaposlenici rade, kako kaže Fazlić, zastarjela je i ne raspolažu ni novim tehnologijama koje bi pomogle u pretraživanju terena jednom kada imaju informaciju o potencijalnoj lokaciji.
"Suočavamo se i s drugim izazovima, poput malog broja patologa odnosno vještaka sudske medicine, kojih je malo u našoj zemlji, i nekada se zbog toga i predugo čeka na ekshumacije, identifikacije, izuzimanje koštanih uzoraka, te se cijeli proces dodatno komplicira i produžuje", dodaje.
Za predstavnike udruženja žrtava veliki problem predstavlja i nedostatak političke volje u traganju za nestalim osobama.
Bez odgovora
"Nemaju nikakav dogovor, ni program i plan da riješe to pitanje. Zato što vjerojatno u tom njihovom političkom nadmetanju i borbi iskorištavaju narod, još uvijek da drže tu ratnu tenziju i ovim pitanjem. Preko 7.600 osoba nedostaje još u BiH, to zaista je poražavajuća činjenica. Za mene neshvatljiva – da nestane jedan grad ljudi, da nitko ne zna gdje su", kaže Dželetović.
"Ja bih apelirala na sve te svjedoke tih strašnih događaja, posebno one koji kriju informacije, da te informacije kažu, da taj teret ne nose. Nije ni njima lako živjeti s tim", dodaje Alekić.
Prema podacima Instituta, u BiH je tijekom rata nestalo 32.000 osoba. Do sada je ekshumirano nešto više od 25.500 osoba, dok ih je više od 24.000 identificirano, a njihovi posmrtni ostaci predani su obiteljima radi ukopa.
Fazlić pojašnjava da je preostala potraga za izuzetno složenim slučajevima, poput ekshumacija koja je izvršena u Brčko distriktu, prilikom koje su posmrtni ostaci jedne žrtve, najvjerojatnije genocida, pronađeni zabetonirani u fontani koja se nalazi u dvorištu privatne kuće.
"Posmrtni ostaci ove žrtve nikada se ne bi pronašli da osobe koje su imale informaciju o tome gdje se oni točno nalaze nisu slučaj same prijavile", kaže Fazlić.
O nestalim osobama u javnosti se, prema Alekić, jako malo govori i to na inzistiranje obitelji.
"Što je najžalosnije, građani misle da je to samo problem nas porodica nestalih, međutim mi stalno radimo na podizanju svjesti javnosti da ovo nije samo naš problem, jer to utječe na komplet društvo u BiH", zaključuje Alekić.
