1. ožujka: Zašto i što se (ne)slavi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?" - bilo je referendumsko pitanje na koje su građani BiH odgovorili 1. ožujka 1992 godine, na dan koji se danas obilježava kao Dan neovisnosti BiH.

Referendum je održan 29. veljače i 1. ožujka, a izjasnilo se 2.073.568, odnosno 63,6 posto. Od izašlih na referendum njih 99,7 posto je glasovalo "za", a protiv je bilo 0,3 posto.

Održavanje referenduma za neovisnost preporučila je Arbitražna komisija međunarodne konferencije o Jugoslaviji. Na osnovu rezultata referenduma Europska zajednica je 6. travnja priznala BiH kao neovisnu državu, a dan kasnije to su učinile i Sjedinjene Američke Države. Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda.

Mnogi bosanskohercegovački Srbi su, slijedeći instrukcije političkog vrha, prije svega SDS-a, bojkotirali referendum. Kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima, što je bio uvod u agresiju na BiH.

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. ožujka proglašava kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine potpisao je tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović 6. ožujka 1995. godine, neposredno nakon okončanja krvave agresije i točno tri godine nakon što je Republička izborna komisija potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.

Dan neovisnosti i dalje se obilježava samo na prostorima Federacije BiH.

Tako je srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio da, kada je srpski narod u pitanju, 1. ožujka ne može biti praznik, jer je on asocijacija na ubojstvo srpskog svata kod Stare crkve na Baščaršiji i na odluku na osnovu koje se mimo volje tog naroda odlučivalo o sudbini BiH.

"To je jednostavno tako i to treba biti svima jasno i zašto mi taj datum osuđujemo", rekao je Ivanić te dodao da ne brani kolegama da ga slave, ali da on ne misli da je to ono što bi srpski narod trebalo slaviti.

"Očekujem od njih da, ako se ne slažu sa 9. siječnja, prihvate da ga mi slavimo" rekao je Ivanić.

Naime, 1. ožujka 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u središtu Sarajeva, ubijen je i srpski svat Nikola Gardović i spaljena srpska zastava, što je nagovijestilo rat u BiH.