50 svjedoka, 100 dokaza: Podignuta optužnica protiv Kemala Čauševića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon opsežne istrage, tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, podigao je optužnicu protiv Kemala Čauševića, rođenog 1966. godine u Sarajevu, Anesa Sadikovića, rođenog 1976. godine u Prijepolju i Sedineta Karića, zv.“Sido“, rođenog 1969. godine u Srebreniku.

Optuženi se terete da su, optuženi Čaušević kao direktor UNO BiH, tijekom 2007. godine, stupio u kontakt s uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH, optuženima Anesom Sadikovićem i Sedinetom Karićem, koji su vlasnici više pravnih osoba-poduzeća koja se bave uvozom, te im je obećao povlašteni status prilikom uvoza za njihova poduzeća, u vidu smanjenih iznosa za carinjenje, izbjegavanja detaljnih pregleda i priznavanja faktura za koje je znao da su na njima netočni podaci, tražeći da mu Sadiković i Karić, kao protuuslugu daju iznos od 1.000 KM po uvezenom kamionu, što su navedeni pristali i novac mu donosili i davali na različitim lokacijama u Sarajevu i Banja Luci, prenosi Fena.

Višemilijunska šteta

Na taj način, nanesena je višemilijunska šteta proačunu i svim građanima BiH, jer nisu naplaćivani stvarni iznosi carine, a optuženi Sadiković i Karić su optuženom Čauševiću u razdoblju od 2007. do 2011. godine, za uvoz više od 1.700 kamionskih isporuka tekstila, dali iznos od 1,72 milijuna KM i to Anes Sadiković, oko 1,2 milijuna a od Sedinet Karić od oko pola milijuna KM.

Optuženi Čaušević Kemal tereti se da je novac pribavljen činjenjem kaznenih djela, bez kreditnog zaduženja, stavljao u legalne tijekove kupovinom većeg broja skupocjenih nekretnina i zemljišta u Sarajevu i okolici u iznosu od oko 1,2 milijuna KM. Navedene nekretnine su blokirane na zahtjev tužiteljstva i prema Sudu BiH je upućen prijedlog za oduzimanje imovine stečene izvršenjem kaznenih djela.

Također, optuženi Čaušević Kemal, dodatno se tereti da je zlouporabio službeni položaj i poduzećima koja su sudjelovala u proceduri javne nabavke za usluge tiskanja kontrolnih markica na vrijednosnom papiru, za potrebe UNO BiH, omogućio nezakonitu uplatu sredstava u iznosu od oko 200.000 KM, zbog navodne štete nastale u konkurentskom postupku, iako stvarne štete nije bilo.

Na osnovu prikupljenih dokaza Kemal Čaušević se tereti za kaznena djela zlouporabe službenog položaja (čl.220), pranja novca (čl.209.) i primanje dara i drugih oblika koristi (čl.217) iz Kaznenog zakona BiH, Anes Sadiković za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi (čl.218) Kaznenog zakona BiH a Sedinet Karić, za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi (čl.218) Kaznenog zakona BiH.

Navode optužnice tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem oko 50 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem više od 100 dokaznih materijala.

Također, Tužiteljstvo BiH nastavlja istragu prema više osumnjičenih osoba, među kojima i dužnosnika UNO BiH, a koje su obuhvaćene istražnim aktivnostima u okviru predmeta Pandora, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Imovina

Podjestimo, CIN je ranije objavio kako je Čaušević kupio nekretnine vrijedne milijun i 80 tisuća KM za nepunih sedam godina.

Međutim, njegovi ukupni prihodi ostvareni od 2004. godine nisu bili ni približno dovoljni da pokriju ulaganja u imovinu.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pronašli da je Čaušević od 2006. do kraja 2012. godine kupio pet stanova, četiri poslovna prostora i više od 20.000 kvadratnih metara zemljišta. Nekretnine se nalaze u najužem centru Sarajeva i na drugim atraktivnim lokacijama u gradu.

U zemljišnim dokumentima nije zabilježeno da su nekretnine nakon kupovine stavljane pod hipoteku zbog kredita, a u kupoprodajnim ugovorima stoji da je vlasnike isplaćivao preko računa ili naruke.

Prema podacima UNO-a, Čauševiću je od prosinca 2003. do ožujka 2012. godine isplaćeno skoro 576.000 KM na ime plaća i naknada. To je u prosjeku 72.000 KM godišnje, ne računajući dnevnice. Blizu 53.000 KM dodatnih prihoda od iznajmljivanja nekretnina i drugih djelatnosti prijavio je Poreznoj upravi Federacije BiH (FBiH) u periodu od 2005. do 2010. godine.

Platežna moć bivšeg direktora UNO-a je bila i manja jer novinari CIN-a nisu uzeli u obzir troškove unajmljivanja stana u Banjoj Luci, gdje se nalazi sjedište Uprave, plaćenja poreza na nekretnine, adaptacije i opremenja stanova i poslovnih prostora u Sarajevu, kao ni životne troškove njega i njegove nezaposlene supruge.