80 posto rada pravosuđa odnosi se na korupciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija izjavio je danas u Sarajevu da se 80 posto rada i priče o pravosuđu odnosi na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te podsjetio da je u prošloj godini zabilježen veliki broj disciplinskih postupaka protiv nositelja pravosudnih institucija.

To, rekao je on, ne znači da je pravosuđe u BiH loše, već da je stupanj tolerancije na greške mnogo manji, te da i VSTV može napraviti neki "loš izbor".

Navodeći da u BiH ima 1.700 nositelja pravosudnih institucija, Tegeltija je istaknuo kako i mali postotak onih koji su loši može da "kontaminira" cijeli pravosudni sustav.

Otvarajući zajedničku konferenciju predsjednika sudova i glavnih tužitelja u BiH, Tegeltija je naglasio da je u BiH loš životni standard, teška ekonomska situacija i veliki stupanj korupcije, a VSTV je tu da bude najvažnija pokretačka snaga za cijelo društvo, da bi se izborilo s nekim od ovih problema.

"Na osnovu strategije na razini BiH za borbu protiv korupcije 2015-2019. godine i Akcionog plana za provođenje ove strategije, VSTS je u srpnju prošle godine usvojio smjernice za izradu i provođenje plana integriteta u pravosudnim institucijama BiH", rekao je Tegeltija i napomenuo da će u ovoj godini prioritet VSTV-a biti primjena tog dokumenta.

Prema njegovim riječima, riječ je o internom antikorupcijskom dokumentu, u kome je sadržan pregled identifikacijskih rizika, te skup mjera pravne i praktične prirode kojima se sprječavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj različitih koruptivnih i neetičnih ponašanja u okviru cjelokupnog funkcioniranja pravosudnih institucija.

Rekao je kako su usvojene smjernice za sprječavanje sukoba interesa u pravosudnim institucijama BiH, te dodao da su aktualna tema Vijeća i imovinski kartoni nositelja pravosudnih funkcija, odnosno njihova transparentnost.

Prema njegovim riječima, imenovanje nositelja pravosudnih institucija je oblast u kojoj je Vijeće uradilo puno, ali nedovoljno, jer postoji problem u vezi s načinom napredovanja sudaca i tužitelja na više pozicije.

Govoreći o rješavanju zaostalih neriješenih predmeta, Tegletija je istaknuo kako je na tom polju postignuto mnogo, jer u BiH, kako je rekao, više nema predmeta koji su stariji od pet godina, a ostali problemi se odnose na komunalne predmete.

Rekao je kako je efikasnost tužiteljstva u BiH u prošloj godini porasla, s izuzetkom predmeta koji se odnose na ratne zločine, te korupciju i organizirani kriminal, prenijela je Srna.

Prema istraživanju koje je sprovedeno, Tegeltija je rekao kako su u posljednjih pet godina podignute 84 optužnice protiv najviših predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, od čega se 18 odnosi na optužnice podnesene protiv ministara, jedna se odnosi na premijera, te 13 na gradonačelnike.

Rekao je kako je doneseno 39 presuda, od kojih su više od 80 posto osuđujuće, a u većini su efektivne, a ne uvjetne kazne, što pokazuje da ne postoji trend izbjegavanja optuživanja najvećih nositelja izvršne i zakonodavne vlasti.

Prema njegovim riječima, problem je što ne postoje dalje posljedice tih postupaka, odnosno što se ti ljudi i dalje pojavljuju na izbornim listama i u organima zakonodavne i izvršne vlasti, čak i ako su osuđeni i odležali svoju kaznu.

Tegeltija je dodao kako razvlačenje postupaka godinama dovodi do percepcije u javnosti da pravosudni organi ništa ne rade, da nešto kriju, te da postoji neka zavjera.