Korajlić: Nigdje se ne krade kao u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Krajem studenog 2019. objavljene su imovinske kartice nositelja izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini. Budući da ne postoji način provjere točnosti unesenih podataka, neki od imenovanih ili izabranih političara odlučili su predati nepopunjenu karticu, neki su prijavili imovinu vrijednu desetak hiljada eura, a neki imovinu vrijednu nekoliko desetaka milijuna eura.

Među njima su vlasnici kompanija u zemlji i inozemstvu koji su ušli u politiku, a tu su i političari koji se nikad nisu bavili ozbiljnim biznisom. Ivana Korajlić, direktorica organizacije Transparency International u BiH, kazala je za Zašto? Radija Slobodna Europa da je “politika najunosniji biznis u BiH, prije svega, zato što omogućava pristup resursima, državnim sredstvima, daje ogromne mogućnosti za upošljavanje prijatelja, rodbine, za namicanje sredstava za vlastite biznise koje dosta političara, odnosno nosilaca funkcija ima sa strane što porodičnih što vlastitih”. Korajlić je dodala da bavljenje politikom također daje i mogućnost da se donose odluke i da se one zloupotrebljavaju u vlastitom interesu.

Da mi je biti bh. političar

Pored svojih višemilijunskih imovinskih kartona, ukupna mjesečna primanja bosanskohercegovačkih političara su daleko iznad vrijednosti prosječne mjesečne plaće u oba entiteta. BHRT JE Analizirala koji to političari imaju najviša godišnja primanja. Dok jedni preživljavaju s 4.200 maraka godišnje, većina političara zaradi toliko, ali i više mjesečno.

“Nažalost, kod nas nema nikakvih mehanizama da bi se spriječilo bilo kakvo neprimjereno, nezakonito bogaćenje tijekom obavljanja funkcija u vlasti jer nema niti nikakve kontrole imovinskih kartona niti za mnoge postoje uopće obaveze za podnošenje imovinskih kartona. S druge sa strane ne prati se, dakle, da li je eventualno došlo do nesrazmjera, do nekog nezakonitog bogaćenja i nema nikakvih posljedica za to. Tako da praktično, evo već godinama oni koji obavljaju funkcije na svim nivoima vlasti u BiH mogu nesmetano da kroz situacije sukoba interesa donose odluke koje idu u njihovom privatnom interesu i interesu njihovih kompanija, njihove rodbine i slično”, kazala je Korajlić. Direktorica Transparency Internationala u BiH je kazala da se “'ugrađivanjem' u brojne projekte i odluke omogućavaju stjecanje određenih sredstava kroz javne nabavke i druge vrste davanja pomoći, subvencija, grantova i slično.

“I zbog toga, naravno, postoji toliki interes i zbog toga imamo toliki broj kandidata svaki put na izborima, i na lokalnim i na općim, jer se, zapravo, politika vidi kao jedini način da ostvarite nekakav i financijski i osobni uspjeh ovdje s obzirom na to da nam je sve ostalo propalo”, kazala je Korajlić ni dodala da u BiH veliki dio privatnog sektora najviše zavisi od sredstava koja dobiva od države. Ona ukazuje da to nije praksa samo u BiH, “ali se nigdje ne krade toliko i toliko direktno kao kod nas”.

“Nažalost, kod nas zakonski okvir omogućava takvo ponašanje jer nemamo adekvatne mehanizme koji bi spriječili sukob interesa, zloupotrebe nadležnosti, položaja, javnih nabavki. To su krivična djela koja se ne procesuiraju pa i ono što predstavlja kršenje zakona kod nas 'prolazi'. U svijetu smo imali slučaj da su ministri smjenjivani zbog kupljene čokolade”, kazala je Korajlić.

Dalje je ocijenila da se ne može ni znati tko su najbogatiji političari u BiH jer se ne zna da li su prijavili svu imovinu.

“Treba uzeti u obzir da oni najprominentniji političari kod nas znaju na koji način sakriti imovinu. Oni znaju da ih neće nitko kontrolirati. Znaju sakriti imovinu kroz off shore i slične kompanije. Kad bismo bili u mogućnosti provjeriti i njihovu imovinu u inozemstvu tek tad bismo mogli znati tko je najviše profitirao na bavljenju politikom”, kazala je Korajlić.

Direktorica Transparency International BiH smatra da je kontrola imovinskih kartona preduvjet za kasnije ispitivanje porijekla imovine, a ova organizacija je inicirala i donošenje izmjena zakona i taj nacrt se, prema njenim riječima, nalazi u proceduri na razini BiH.

“Formirala bi se jedna nezavisna komisija koja bi, osim utvrđivanja sukoba interesa, radila i na ne samo prikupljanju već i kontroli imovinskih kartona. Ovaj sad mehanizam gdje se samo objavljuju imovinski kartoni i gdje mi to samo gledamo i komentiramo nema apsolutno nikakvu poentu. Kasnijom provjerom imovine, ako se utvrdi nesrazmjer u odnosu na prijavljeno ili u nekom vremenskom razdoblju, tad bi se pokretala procedura prema tužilaštvima i agencijama za provođenje zakona”, kazala je Korajlić. U BiH već sad postoji komisija u kojoj od devet članova šest dolaze iz parlamenta.

“Oni sami sebi utvrđuju sukob interesa. Po tom predloženom modelu, članovi komisije bi se birali javnim konkursom, ne bi smjeli dolaziti iz političkih partija, ne bi smjeli biti ni bivši vršioci izvršne ili zakonodavne vlasti uz kvalifikacije koje bi morali ispunjavati”, kazala je Korajlić. Na kraju je zaključila da je “u BiH malo tko nezavisan, ali od nečeg se mora krenuti jer je ovo što imamo danas apsolutno ne funkcionira”.