Nakon HNS-a: Zašto je samo jedna ruka bila protiv?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora nisam dala podršku Draganu Čoviću u izboru za predsjednika jer smatram da je Dragan Čović imao dovoljno prilika energičnije se boriti za položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini (očito mu ne ide ili nije u interesu). Mi ne trebamo od gospodina Dragana Čovića stvarati kult osobnosti ili ličnosti, nego trebamo kritički preispitivati (ne)učinke njegove politike za interese hrvatskog naroda. Deklaracija HNS-a je strateški dokument za zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH i podržavam je, ali također ističem da predmetna Deklaracija treba biti i podsjetnik za pasivnu i poražavajuću politiku predstavnika hrvatskog naroda od Daytona do danas. #399 za #jasama", napisala je 'Republikanka' Antonija Banožić iz Širokog Brijega na Facebooku.

Banožić je bila suzdržana, a stranka kojoj pripada, Hrvatska republikanska stranka, nije niti glasovala, kao ni čapljinska Neovisna stranka.

Naime, Dragan Čović ponovno je u subotu izabran za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH na zasjedanju u Mostaru gdje je prihvaćena deklaracija koja poziva na ustavne reforme i preustroj zemlje kako bi se ostvarila jednakopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata i zajamčio put zemlje u članstvo Europske unije i NATO saveza.

Čović, koji već osam godina obnaša dužnost predsjednika HNS-a BiH izabran je kao jedini kandidat, uz 399 glasova za, te jedan suzdržan glas.

Podsjetimo, Antonija Banožić je gradska vijećnica ispred Hrvatske republikanske stranke u Širokom brijegu, koja je i bila protiv proračuna ovog grada.

Inače, Hrvatski narodni sabor u subotu je na sjednici u Mostaru prihvatio deklaraciju kojom poziva na ustavne reforme i preustroj zemlje kako bi se ostvarila jednakopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata i zajamčio put zemlje u članstvo Europske unije i NATO saveza.

U deklaraciji HNS-a, tijela koje koordinira djelovanje većine političkih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, navedeno je da odbacuju kvalifikacije ICTY-a o udruženom zločinačkom pothvatu "koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane".

"Takva zlonamjerna kvalifikacija se, na žalost, koristi za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu 'Prlić i drugi', niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince", stoji uz ostalo u deklaraciji.