U BiH ima više od 8000 minski sumnjivih područja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U BiH, 24 godine nakon rata ima još 8.050 sumnjivih opasnih područja, površine 995,87 kilometara četvornih, te 917 potvrđenih opasnih područja površine 22,14 kilometara četvornih, navedeno je u izvještaju Centra za uklanjanje mina u BiH.

Direktor Centra Saša Obradović predstavit će ove podatke sudionicima 4. Revizione konferencije 'Svijet bez mina', koja je u Oslu počela u ponedjeljak 25. studenog, traje do petka, 29. studenog, a održava se povodom obilježavanja 20 godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera protupješadijskih mina.

U delegaciji BiH je, osim Obradovića, i veleposlanik BiH u Norveškoj Nedim Makarević, priopćeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH. Iz Centra navode da je BiH u potpunosti angažirana i posvećena poboljšanju efikasnosti i djelotvornosti terenskih aktivnosti, s ciljem ispunjavanja obaveza iz Konvencije, prenosi Srna.

"BiH je u posljednjih pet godina uspjela osloboditi ukupno 158,5 kilometara četvornih, pri čemu je uništeno 8.992 mina i 9.992 ostalih eksplozivnih ostataka rata", navedeno je u izvještaju.

U priopćenju je istaknuto da je zahvaljujući kontinuiranoj edukaciji o opasnostima od mina i obilježavanju aktivnosti, broj civilnih žrtava u BiH stalno smanjuje, jer su ljudi više informirani i educirani o opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, kao i kako izbjeći potencijalni rizik.

"BiH intenzivno radi i na pružanju što adekvatnije pomoći preživjelima od mina, budući da je zemlja i dalje suočena sa ozbiljnim izazovima medicinskih i rehabilitacijskih ustanova, kao i sa socijalno-ekonomskom reintegracijom žrtava od mina i tako ostaje posvećena jačanju brige, rehabilitaciji i ublažavanju patnje žrtava od mina", navedeno je u priopćenju.

Iz Centra su naveli da su se u BiH u ovoj godini dogodile dvije deminerske nesreće, tri deminera su ozlijeđena i evidentriana su dva smrtna slučaja. "U proteklom periodu BiH je primila različite vrste pomoći i suradnje koje dolaze od velikih donatorskih zajednica", podsjetili su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.

Konferencija u Oslu je formalni diplomatski sastanak 164 zemlje potpisnice Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera protupješadijskih mina, koji predstavlja priliku da sve zemlje članice Konvencije razgovaraju o rezultatima postignutim nakon prethodne Konferencije održane u Maputu 2014. godine, te da se da smjer za provođenje Konvencije u narednih pet godina.

Paralelno sa Konferecijom bit će održano i niz sporednih događaja čiji je cilj uspostavljanje dijaloga o trenutnom statusu Konvencije, kao i potrebama i izazovima za ispunjenje preuzetih obaveza.