Afera 'profesorski honorari' zaljuljala slovensku vladu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Afera s enormnim honorarima koje su uz redovite plaće dobivali neki slovenski sveučilišni profesori izazvala je veliko uzbuđenje u slovenskoj politici jer su neki od njih članovi sadašnje vlade pa je afera tako zaljuljala i samu vladu u kojoj je za sada došlo i do jedne ostavke.

Zbog otkrića da je u zadnjih 11 godina dobila skoro 640.000 eura honorara ostavku je dala ministrica znanosti i obrazovanja Stanka Setnikar Cankar, ali je najavila i tužbu protiv onih koji su dopustili objavu podatka i to zbog "kršenja privatnosti".

Na udaru se našao i ministar financija Dušan Mramor koji je, po navodima medija, u desetak godina kao redovni profesor na Ekonomskom fakultetu, a jedno vrijeme i dekan, također zaradio više od pola milijuna eura, ali i premijer Miro Cerar koji je, po podacima koji još nisu službeno potvrđeni, za vrijeme profesure na Pravnom fakultetu dodatnim stručnim konzultiranjem, predavanjima i ugovorima s odvjetničkim tvrtkama ostvario zaradu od oko 300.000 eura.

Cerar još nije detaljnije komentirao javne medijske optužbe na svoj račun koje bi mogle naštetiti integritetu njegove vlade i osumnjičenih ministara iz njegove kadrovske kvote, osobito zato jer se Cerarova stranka predstavlja kao zastupnica visokih etičkih mjerila i transparentnosti u politici, ali je u jednoj izjavi aferu povezao s djelovanjem onih koji nastoje kompromitirati vladu koja se bori protiv onih čije su ruke "do lakata u marmeladi", odnosno korumpiranih društvenih struktura.

Na navode medija i iznošenje podataka o njegovoj zaradi u zadnjih desetak godina osvrnuo se u utorak Mramor, rekavši da je sustav kojim se iz europskih i privatnih sredstava honorira dodatni rad znanstvenika na sveučilištu "normalan" i da Slovenija "više nije u komunizmu".

Na navode o visokim ekstra primanjima pojedinaca iz akademske zajednice osvrnuo se u utorak na konferenciji za novinare Branimir Štrukelj, predsjednik utjecajnog sindikata u znanosti i obrazovanju, ocijenivši da izneseni podaci o enormnim honorarima stvaraju pogrešnu sliku o znanosti i školstvu koje je kadrovski i materijalno pothranjeno jer mu se zadnjih godina stalno smanjuju proračunska sredstva.

Visoke isplate pojedinim sveučilišnim profesorima i dekanima, koje je nazvao rijetkom "elitom", Štrukelj je nazvao anomalijom u sustavu te pozvao politiku da ne reagira "histerično", nego donese prave mjere kako bi se sustav plaća i dodatni rad znanstvenika pravilno valorizirao.

Štrukelj je kazao da podaci o stotinama tisuća eura honorara nekim sveučilišnim profesorima stvaraju pogrešnu sliku o primanjima u školstvu i obrazovanju, gdje je prosječna neto plaća zaposlenih samo nešto malo veća od tisuću eura, te gdje asistenti s doktoratom na sveučilištu primaju 1100 eura, a izvanredni i redovni profesori oko 2000 eura.

Prema sumarnim podacima koje je krajem tjedna objavila državna protukorupcijska komisija, u Sloveniji je u javnom sektoru od 2004. do 2014. godine bilo isplaćeno oko milijardu eura dodatnih honorara i primanja, najvećim dijelom na sveučilištu i znanstvenim ustanovama, a manjim dijelom suradnicima javne radiotelevizije.