Albanski jezik u školama Makedonije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pitanje upotrebe albanskog jezika u Makedoniji, lider opozicije Zoran Zaev otvorio ?? u svom intervju nedavno na televiziji na Kosovu. Zaev je govorio o albanskom jeziku u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Makedoniji. Njegova izjava naišla je na različite reakcije u javnosti. Albanski političari pozivajući se na Ramkovni sporazum iz 2001 godine, sa godinama traže albanski širom zemlje kao službeni jezik. Prema nekim stručnjacima upotreba albanskog jezika u Makedoniji bi bio tvrd orah za Makedonce koje žive u istočnom dijelu zemlje, jer je to etnički homogeno okruženje.

Jednake šanse

"Izgubili smo izbore 2006. godine, zbog našeg ponašanja. Kaznili su nas građane, i Albance i Makedonce. U vrtićima, osnovnim i srednjim školama ... Zašto moja kćerka treba učiti turski? Naučiti albanski? Da bi ga koristila, mi smo zajedno u ovom društvu. Uključivanje u svakodnevnim aktivnostima, ne samo u javnoj upravi. Svi moraju imati jednake i fer šanse. Za moju stranku i sa našim programom mi to želimo preokrenuti. Naša zemlja je zemlja sa dva društva, Makedonaca i Albanaca. Moramo izgraditi državu sa jednom društvom, rekao je Zaev za RTK.

Rubin Zemon, etnolog i stručnjak za međuetnička pitanja ovakav stav ocjenuje kao pozitivni koji će pomoći poboljšanju inter-kulturnih odnosa u Makedoniji.

„To se može ocijeniti kao pozitivan korak ka poboljšanju interkulturalnog dijaloga Učenje jezika je kulturna vrijednost svakog pojedinca. Znati jezik susjeda znači da je to nužno zlo. Djeca mogu lako učiti druge jezike. Za mene Zaevov prijedlog je potpuno normalani ljudski i civilizacijski prijedlog. Naravno, uz veće razumijevanje, tu će biti više razvijanja interkulturalnog dijaloga, a time i veće konvergencije članova dva naroda, rekao je Zemon.

Zemon kaze da za poboljšanja odnosa u Makedoniji je potrebno uzeti druge korake.

Komunikativnost spaja ljude

"Za razvoj multikulturnog društva treba uzeti i druge politike u oblasti priznavanja različitih identiteta, zajednički prostor javne sfere, sudjelovanje svih zajednica u donošenju odluka na nacionalnom i državnom nivou i efektivno sudjelovanje u javnom životu, rekao Zemon. Upoznavanje bilo kojeg drugog jezika osim maternjek je bogatstvo za sebe, kaže politolog Xjenis Sulimani iz Skoplja.

"Komunikativnost spaja ljude, pogotovo kada nađu zajednički jezik. Različite kulture uče se najbolje sa znanjem nekoliko jezika. Za Albanci mogu pročitati dosta povijesti, ali je drugačije kada neko govori albanski i na taj način naučiti mnogo više stvari. Tako da mislim da će Zaev potez biti dobar za stvaranje stabilnije i multikulturalne Makedonije, kaže Suliman. Suliman ističe da svi građani Makedonije trebaju doprinjeti stvaranju pozitivne atmosfere napretka i razvoja.

"Koliko će biti lako ili teško da makedonski dio stanovništva prihvati ovaj prijedlog je druga stvar. Makedonski građani trebaju doprinjeti stvaranju prostora za takav prijedlog. Njihova djeca moraju naučiti živjeti u duhu multikulturalizma i poznavati na najbolji način nekoga tko se razlikuje od njih u religiji i nacionalnosti. Na taj način mladi sa građanskog principa stvaranja društva neće napraviti nikakvu razliku. Mislim da će to dovesti do novog dogovora između Albanaca i Makedonaca. Makedonija će biti država svih građana. Uvjeren sam da je lijek za Makedoniju samo građanski princip, kaže Suliman.

Politička bomba

Novinar Mehmet Ljatifi smatra da je ovo politička bomba sa glavni ciljem osvajanja podrške albanskog stanovništva.

"Za to ne postoje osnovni uvjeti, ni ljudski resursi, ni kadrvoski kapaciteti u postojećem sustavu obrazovanja. Postoje područja u kojima bi se prihvatio prijedlog zato što ljudi imaju drugačije stavove i nemaju patološku odbojnost. Međutim ima sredina gdje ne možete zamisliti da ljudi uče albanski ili neki drugi jezik, računajući sebe kao vlasnici, a svih drugih njima podređeni , kaže Ljatifi.

„S druge strane, za bolji suživot, za bolje razumijevanje, bilo bi korisno da znaju i da nauče jezik ostalih građana, rekao je Ljatifi.

Hristina Todorovska Petreska iz Inicijative nezavisni kulturni aktivizam, kaže da je važno uvođenje albanskog jezika u obrazovnom procesu, posebno u multikulturalnim sredinama, no na fakultativnoj razini.

"Mislim da je važno zbog toga što građani trebaju znati jezike.To je još jedna kulturna korist za svakog pojedinca. Smatram da je dobro predstaviti albanski jezik u školama no na nekoj fakultativnoj razini. Mislim da ima mnogo djece, mnogi roditelji koji žele da njihova djeca znaju druge jezike, rekla je Petreska.
Ona kaže da je prerano govoriti kako će to biti prihvaćeno u etnički čistim makedonskim područjima.

"Ali mislim da je to dobro za suživot, dijalog i suradnja da razumiju druge jezike. U takvoj atmosferi i albanska zajednice će biti više ohrabrena da govori makedonski jezik, rekla je Petreska.