Amerika porobljava Europu: Standard se diže, države se kupuju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Daleko od očiju javnosti vode se teški pregovori između europskih država i SAD oko potpisivanja Transatlantskog trgovinskog sporazuma (TTIP) koji je dugo bio obavijen velom tajne, ali je odnedavno dostupan i europarlamentacima koji se u takozvanim zaštićenim sobama mogu upoznati s njim.

U intervjuu Srni veleposlanik BiH u Bruxellesu Draško Aćimović rekao je kako bi ovim trgovinskim sporazumom, prema navodima nekih diplomata, trebala biti olakšana trgovina između Europe i Amerike, a samim tim i povećana mogućnost ekonomskog razvoja s otvaranjem novih radnih mjesta, a kao najvažniji argument, mada samo teorijski, tvrde da će se svakoj europskoj obitelji povećati standard za 545 eura godišnje.

Definitivni kraj demokracije

Drugi pak, navodi Aćimović, smatraju da je to definitivni kraj demokracije i političkih sustava i uspostavljenje vlasti velikih korporacija iznad svake političke države.

"Sam sporazum, navodno, zadire mnogo dublje od same trgovine i ulazi u sfere elektronske uprave, e-zdravstva, e-usluga i slično, što govori o ozbiljnosti i širini samog sporazuma i, naravno, strahu država od gubitka samostalnosti njegovim potpisivanjem", pojasnio je.

Podsjetio je kako je nedavno objavljena i informacija da ugovor daje mogućnost utjecaja SAD na izradu zakona Europske unije i da je to protumačeno da korporacije preuzimaju kontrolu nad EU parlamentom.

"To je izazvalo veliki šok među parlamentarcima, kao i europskim državama koje smatraju da je to gubitak njihovih suvereniteta i prelazak s političkog, demokratskog na korporativno upravljanje državama, odnosno da će velike firme postati vlasnici država i samim tim u potpunosti potčiniti državne interese svojima. Ovo su interpretacije ljudi, upoznatih sa sporazumom, a kojih je vrlo malo", rekao je Aćimović.

Korporacije preuzimaju države

Glasnogovornici Europske komisije koja bi, umjesto parlamenta, trebala preuzeti vodeću ulogu u ovom procesu, oštro su demantirali sve i ističu da se ovim sporazumom ukidaju birokratske procedure između EU i SAD i da to treba donijeti Europi dodatnih 150 milijardi, a SAD 120 milijardi prihoda i da sama ta razlika govori o prednostima ugovora za Europu.

Međutim, strah izaziva tajnovitost pregovora i netransparentost kojom se pojačavaju sumnje protivnika TTIP koji tvrde da će njegovim potpisom velike međunarodne korporacije preuzeti vlast u svim državama i to na način da države postaju jamac njihovog poslovanja ili, u slučaju da imaju gubitke i sporove u određenim državama, one će im morati nadoknaditi ih.

"To govori u prilog teoriji da je način demokratskog i političkog upravljanja državama, potpisom ovog sporazuma, završen. Vlade će biti samo grupe činovnika koje će izvršavati zarctano od svojih novih, korporativnih vlasnika", tvrde protivnici TTIP.

Oni naglašavaju da ako ovo za mnoge izgleda strašno, to je samo jedan mali dio informacija koje bi se, prema ovom tajnom zaštićenom sporazumu, u Europi trebali primjenjivati odluke kao što su, na primjer, da više neće biti nikakvih ograničenja za GMO hranu, potpuna privatizacija zdravstva, javnih komunalnih poduzeća... ili da više ustav neće biti zaštita država nego da će određeni, izabrani međunarodni sudovi imati ingerencije iznad njih.
"Borba pripadnika 'za' i 'protiv' ovog sporazuma vodi se sve više i to ispred, a više iza očiju javnosti", rekao je Aćimović.

Skrivena istina

Prema njegovim riječima, određeni EU parlamentarci čak izjavljuju da će i po cijenu prekršene tajne iznijeti detalje ovog sporazuma u javnost uz obrazloženjem da je ovo krah Europe, dok ih drugi optužuju da će time izazvati veliki problem povećanju ekonomskog rasta.

"Istina, kao i prave namjere, evidentno je da su duboko sakrivene, ali sama činjenica da se političari trenutno moraju izjasniti u izbornim kampanjama u svojim zemljama hoće li u slučaju pobjede na izborima potpisati ili ne ovaj sporazum, govori o ozbiljnosti i podijeljenosti Europljana, čak i na osnovu vrlo malog broja informacija koje su procurile u javnost", naglasio je Aćimović.

Na pitanje kako će se to odraziti na BiH i regiju, veleposlanik BiH je napomenuo da je Hrvatska, kao članica EU, prva koja se suočava s tim pitanjem i da su neki od njezinih EU parlamentaraca već imali mogućnost da pročitaju sporazum, tako da imaju najviše informacija.

"Uskoro će se suočiti s raspravom s vlastitom javnošću 'za' i 'protiv' ovog sporazuma, što će zasigurno drugim zemljama u regiji, pa tako i BiH dati mogućnost uključivanja u temu i prije nego sama bude uključena u proces", dodao je Aćimović.

Je li Europa i svijet ovim sporazumom prelaze u neku bolju ili neku strašniju etapu, kaže on, pokazat će budućnost.