Analiza kvalitete izbora u svijetu: BiH 88, izbori iz 2014. na 112. mjestu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH je na 88. mjestu na svijetu od 139 zemalja kada je u pitanju kvaliteta izbornog procesa, istaknuto je u obimnoj studiji fakulteta Harvard koji je u sastavu australijskog svuečilišta Sidney.
Kako su naveli autori fakulteta koji nosi naziv kao mnogo slavniji imenjak u SAD, studija je obuhvatila ukupno 180 parlamentarnih i predsjedničkih izbora u 139 zemalja, provedenih između srpnja 2012. i kraja 2015. godine.

U BiH su proučavali izbore iz listopada 2014. godine, koje su, po kvaliteti, ocijenili 112. mjestom od ukupno 180. U 12 izbornih kategorija koje su pokrili autori studije, BiH ima ukupan rezultat od 51 poen. Svjetski prosjek je 55,8, gdje je nula najgori rezultat, a stotinu najbolji.

Najbolje smo ocijenjeni u kategoriji objavljivanja rezultata, i tu imamo 73 poena, dok smo najlošiji u financiranju kampanja, gdje imamo samo 36 poena. Prilično smo tanki još u kategoriji izbornog zakona sa 39 poena, registriranju kandidata i stranaka sa 42 poena i obilježavanju izbornih okruga sa 40 poena.

Solidni smo u provođenju izbornog procesa sa 68 poena, brojanju glasova - 66 poena i po kvalitetu izbornih komisija - 66 poena. U odnosu na regiju, bolji smo od Crne Gore koja je na 95. mjestu i Makedonije koja je na 99. mjestu. Ispred nas su Srbija na 59. mjestu, Hrvatska na 34. mjestu i Slovenija na 14. mjestu.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik Izborne komisije BiH, ističe da ga ovakvi nalazi ne iznenađuju, te da Forum o tome govori već duže vrijeme. Veliki problemi su, po njemu, zakon o financiranju političkih stranaka i kontrola financijskog poslovanja stranaka, kao i izborni zakon koji je diskriminatorski jer se svi građani ne mogu kandidirati na neke funkcije na bazi svog etniciteta. Poseban problem su, po njemu, blage ili nepostojeće sankcije za krivotvorenje ili manipuliranje izbornom voljom građana.

"I članovi biračkih odbora sigurno rade po naredbi i instrukcijama političkih stranaka i uvijek smo isticali da bi trebalo utvrditi i odgovornost političkih subjekata za koje se utvrdi da su preko svojih članova manipulirali izbornim rezultatima i da im se zabrani sudjelovanje na sljedećim izborima", rekao je on. Kad se radi o globalnim rezultatima, očekivano izbori se najbolje provode u nordijskim zemljama: Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj.

Kada se radi o Europi, najslabiji rezultati su u južnoj Europi, a iznenađujuće loše ocijenjena je i Velika Britanija. "Britanski izborni proces izuzetno je slab u usporedbi s ostatkom Europe, i sa čak 20 bodova manje u odnosu na sjevernu Europu", istaknuli su autori. Pomalo iznenađujuće, loše su ocijenjene i Sjedinjene Države. Autori, naime, ističu da se ta zemlja nalazi na 46. mjestu u svijetu, što je najlošija pozicija u odnosu na etablirane demokracije. Problemi koje su identificirali u toj zemlji su kvaliteta izbornog zakona, problemi registracije birača, načini određivanja izbornih distrikta, kao i financiranje izbora.

Estonija, Litvanija i Slovenija su bolje od SAD i Britanije. Ne pretjerano iznenađujuće, najgori na svijetu su izbori u Etiopiji, Ekvatorskoj Gvineji, Burundiju, Džibutiju i Siriji. Globalno gledano, najčešći su problemi izborne krađe, zastrašivanja i medijsko izvještavanje u korist vlasti. U proteklih 10 godina autori su utvrdili da je 12 posto svih izbora prouzrokovalo bojkot, 17 posto nemire, a 18 posto je dovelo do ljudskih žrtava. U prosjeku, za svaku zemlju utvrđeno je 40 domaćih i stranih stručnjaka, odnosno ukupno 7.101, od čega 2.080 izbornih stručnjaka. U BiH i Srbiji su pokrili po jedne izbore, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji po dva izborna ciklusa, prenose Nezavisne.