Arnaut: Optužnica za Dobrovoljačku je "zloupotreba procesa"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupniku Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut (Naša stranka) osudio je podizanje optužnice u slučaju ''Dobrovoljačka'' od strane Tužiteljstva BiH, uzimajući u obzir da ne postoji događaj iz razdoblja agresije na Bosnu i Hercegovinu koji je u tolikoj mjeri i pred toliko različitih instanci već dobio tužiteljski, ali i sudski epilog.

''U svim tim situacijama nalazi su bili isti: ne postoji krivična odgovornost vojnog i političkog rukovodstva Republike BiH, a kolona vozila JNA je predstavljala 'legitiman vojni cilj''', kazao je Arnaut.

Istraga prije 20 godina

Arnaut podsjeća da je Haaški tribunal prije 20 godina proveo opsežnu istragu, kojom je obuhvatio i Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Jusufa Pušinu i druge, te je svojim aktima od 17. lipnja 2003. službeno ''zauzeo stav da su dokazi nedostatni po međunarodnim standardima da bi dali razuman osnov za uvjerenje'' da su navedene osobe počinile kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Ovaj stav Haaškog tribunala pratio je i sud u Londonu, kada je u srpnju 2010. odbacio zahtjev Republike Srbije za izručenje Ejupa Ganića. Sud je tada zaključio da iako tužiteljska odluka Haaškog tribunala kao takva ne narušava pravo da se ne bude dva puta suđen za istu stvar (non bis in idem), ''ona uspostavlja veoma značajnu prepreku za bilo kakvu drugu optužnicu''. Sudija Workman je podcrtao da ''stoga pridaje znatnu težinu činjenici da optužnica nije podignuta''.

''Sudija Workman je u istoj presudi zaključio da ga kombinacija mog i svjedočenja Noela Malcolma vodi u uvjerenje da je ovaj postupak pokrenut i da se koristi za političke ciljeve, te da kao takav predstavlja zloupotrebu procesa pred ovim sudom'', podsjeća Arnaut.

Gotovo identične nalaze prihvatio je i sud u Beču u slučaju zahtjeva za izručenje Jovana Divjaka.

''Uzimajući u obzir svo moje iskustvo iz londonskog i bečkog procesa, uključujući tisuće stranica pročitane dokumentacije, nemam bilo kakve sumnje da je cilj Srbije i Republike Srpske u pokretanju i vođenju ovih postupaka bio da izjednači odgovornost vojnog i političkog vrha ove dvije strane u sukobu – agresora i branitelja'', podcrtava Arnaut.

Srbija je odustala od daljeg progona najviših dužnosnika RBiH

Dodaje i kako, nakon ova dva debakla, koja su uključivala i službeno priznanje da je sudjelovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, Srbija je odustala od daljeg progona najviših dužnosnika RBiH. Interpolove crvene potjernice su povučene, a međunarodni tužitelj u Tužiteljstvu BiH Jude Romano i službeno je zatvorio istragu protiv tih osoba.

''Jučerašnja odluka Tužiteljstva BiH je, stoga, ne samo pogrešna, već sam uvjeren da predstavlja 'zlouporabu procesa' pred Sudom BiH na isti način na koji je sudija Workman okarakterizirao srbijanski zahtjev pred sudom u Londonu'', kaže Arnaut.

Arnaut dodaje da tvrdnja Tužiteljstva da je Ganić znao da Alija Izetbegović ''nije zarobljen'' predstavlja ne samo laž, već direktno negira činjenice nedvojbeno utvrđene od strane Haaškog tribunala, suda u Londonu, suda u Beču, međunarodnih tužitelja u Tužiteljstvu BiH, te brojnih svjedoka – da je Izetbegović bio kidnapovan od strane oružanih formacija druge zemlje.

''S obzirom na sve navedeno, očekujem reakciju glavnog tužitelja Rezidualnog mehanizma Serge Brammertza, posebno u svjetlu činjenice da ovakav potez Tužiteljstva BiH dovodi u pitanje desetljeća rada Haaškog tribunala i međunarodnih tužitelja u Bosni i Hercegovini'', zaključuje Arnaut.