Nije trenutak za zadovoljstvo

HRW o ljudskim pravima u BiH u protekloj godini

Diskriminacija, ugroženost medija i izbjeglica, sporo rješavanje ratnih zločina ...
Vijesti / Flash | 17. 01. 2019. u 13:00 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godišnji izvještaj organizacije Human Rights Watch navodi da kada su u pitanju ljudska prava na Balkanu, što uključuje i Bosnu i Hercegovinu - nije vrijeme za zadovoljstvo.

Prošle, 2018. godine, obilježena je 70. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kao i četiri desetljeća postojanja Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava - Human Rights Watch (HRW).

Gledajući stanje na Bakanu, međutim, nije trenutak za zadovoljstvo, navodi se u godišnjem izvještaju HRW-a koji daje pregled događaja u svijetu 2018.

Cijeli izvještaj možete pročitati na web stranici Human Rights Watch-a a u nastavku prenosimo neke njegove dijelove koje je objavio Glas Amerike.

"BiH je u 2018. godini ostvarila ograničen napredak u rješavanju dugogodišnjih problema na polju ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvještaju HRW.

Pripadnici nacionalnih manjina nisu se mogli kandidirati za predsjednika na Općim izborima 2018. godine zbog nepostojanja izmjena diskriminatorskih odredbi ustava, navodi se i ocjenjuje da vlasti nisu pružile osnovnu podršku tisućama tražitelja azila i migranata koji su stigli u zemlju 2018. godine. Novinari su nastavili da se suočavaju sa prijetnjama i uplitanjem u njihov rad. Slučajevi ratnih zločina i dalje se sporo rješavaju.

Etnička i vjerska diskriminacija

Anketa, koju je u travnju 2018. proveo Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), pokazala je da se Romi u Bosni i Hercegovini i dalje suočavaju s brojnim poteškoćama kada je riječ o pristupu i ostvarivanju prava na zdravstvene usluge, obrazovanje, smještaj i zapošljavanje, premda je u pogledu poboljšanog životnog standarda napravljen određeni iskorak. Mnogi Romi i dalje nemaju identifikacijske isprave koje su im neophodne da bi ostvarili pristup uslugama.

Tražitelji azila i interno raseljene osobe

Država nije osigurala adekvatno sklonište, hranu i pristup zdravstvenim uslugama za novopristigle migrante, naročito u Velikoj Kladuši i Bihaću. U novembru 2018. postojala su samo dva centra za migrante i izbjeglice kojima je upravljala država—otvoreni azilantski centar kapaciteta od 154 kreveta i otvoreni centar za prihvat izbjeglica kapaciteta od oko 290 kreveta—i dva centra za privremeni smještaj migranata koji su uspostavljeni uz podršku međunarodnih organizacija. Zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i usluga na hiljade ljudi je bilo prinuđeno živjeti na ulicama, u napuštenim zgradama ili pod šatorima.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, dvadeset tri godine nakon rata u BiH, samo 42 posto bosanskih izbjeglica se vratilo u BiH a s krajem lipnja 2018, 91,813 lica ima status interno raseljenih osoba, od kojih mnogi i dalje žive u nekom od 156 kolektivnih centara.

Odgovornost za ratne zločine

Zatvaranjem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u prosincu 2017. godine kazneno gonjenje ratnih zločina pred domaćim sudovima postaje naročito značajno. Ali, u praksi BiH sporo napreduje u tom pogledu.

Revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina čeka na odobrenje Vijeća ministara od veljače 2018. Cilj revidirane strategije je unapređenje procesa određivanja predmeta koji će se procesuirati pred Posebnim odjelom za ratne zločine Suda BiH i glavnim tužiteljem, a koji pred entitetskim, okružnim i županijskim sudovima.

Branitelji ljudskih prava i civilno društvo

Organizacije civilnog društva su u 2018. godini prijavile sve intenzivnije djelovanje države u smislu obeshrabrivanja javnih protesta izricanjem prekršajnih naloga za ometanje javnog reda, značajno otežavajući i usporavajući time pribavljanje neophodnih dozvola, ograničavanjem protesta na posebna i periferna mjesta te prekomjernom nazočnošću policije na mirnim skupovima.

Sloboda medija

Napadi na novinare i slobodu medija su se u velikoj mjeri nastavili i u 2018. godini. Udruženje novinara BH Novinari zabilježili su 41 napad na novinare, uključujući i pet prijetnji smrću, sedam fizičkih napada i osam direktnih prijetnji od strane političara. Ured ombudsmana za ljudska prava zaprimio je devet pritužbi na napade protiv novinara. U nekim je slučajevima provedena policijska istraga i predmeti su predati nadležnom tužilaštvu, ali do momenta pisanja ovog izvještaja nitko nije bio osuđen za napade na novinare.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

Između siječnja i rujna 2018, Sarajevski otvoreni centar (SOC), organizacija za prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba (LGBTI) i ženska prava zabilježila je 27 incidenata protiv LGBTI osoba motiviranih mržnjom, uključujući i 10 slučajeva nasilja u porodici te 136 slučajeva govora mržnje, uglavnom u online prostoru. Pet slučajeva je prijavljeno policiji, od kojih je jedan slučaj otišao prema tužiteljstvu. Međutim, u vrijeme pisanja ovog izvještaja, status istrage nije bio poznat."

Kopirati
Drag cursor here to close