Balkanska mreža glavni izazov za obavještajne i sigurnosne službe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki stručnjak za politiku Balkana i pitanja sigurnosti Gordon Bardoš upozorio je da će glavni izazov za obavještajne i sigurnosne službe koje se bave prijetnjama od "Islamske države" biti njena balkanska mreža.

"Jedan aspekt koji zaslužuje pažnju je taj da veliki broj stranih ratnika potiče iz ove regije: prema studijama, BiH i Kosovo daju više džihadista dobrovoljaca po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja u Europi", napominje Bardoš.

Bardoš u tekstu objavljenom na stranici Američkog centra za demokraciju ističe da je drugi aspekt to da "Islamska država" sada instruira svoje podanike da svoje financijske donacije usmjeravaju preko ove regije.

"Činjenica da je BiH tako važan vod za financijske tokove 'Islamske države' otkriva kontinuirano postojanje mreže terorista u zemlji koji su obučeni za transfere novca, te potpuni neuspjeh dvadesetogodišnje međunarodne uprave da se suoči sa tim problemom u zemlji", ističe Bardoš.

Poredak radikalnih islamista

On podsjeća da je, na primjer, u studenom 2015. godine ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić javno priznao da u BiH postoje područja gdje pravna država ne može djelovati jer su radikalni islamisti u njima nametnuli svoj poredak, dok je u rujnu 2014. godine albanski ministar vanjskih poslova Ditmir Bušati dao do znanja da su se kampovi za obuku terorista za one koji se pridružuju džihadu u Iraku i Siriji pojavili u Albaniji.

"Dalje, austrijski obavještajni izvještaj iz 2014. potvrdio je da vehabijski milje u kojem cvjeta militantni islamizam u jugoistočnoj Europi nastavlja da metastazira i da gradi svoje nove zajednice. To se nastavilo na razgovorima o balkanskim kampovima za obuku na Sumitu G7 u lipnju 2015. godine ", podsjeća Bardoš.

Također, naglašava Bardoš, izvještaj Europola iz siječnja ove godine navodi promjenu u načinu rada "Islamske države" kada je riječ o terorističkim napadima, daje detalje o mjestima za obuku na Balkanu i unutar EU, gdje se uči o preživljavanju i tehnikama kako se obraniti prilikom ispitivanja i stimulira iskustvo borbe pod maskom "sportskih aktivnosti".

"U slučaju BiH, strateška kalkulacija koja ide za tim da se odabere ekstremistička baza je očita u činjenici da su oni smješteni duž međunarodne granice ili duž međuentitetske linije u izoliranim lokalitetima gdje postoji samo jedan ulaz i izlaz", piše Bardoš.

On dodaje da će obrana Europe od "Islamske države" zahtijevati sveobuhvatnu strategiju za borbu s balkanskom infrastrukturom "Islamske države", naročito sa objektima za regrutiranje i obuku u ovoj regiji.

"Objekti za obuku terorista u BiH često djeluju pod maskom 'omladinskih kampova', koji su postavljeni u udaljenim krajevima daleko od znatiželjnih očiju, gdje bivši mudžahedini uzimaju mlade ljude i odvode ih u lokalna brda i šume da bi dobili vojnu obuku i dali novim kadrovima šansu da izgrade odnos u tim ekstremističkim mrežama", ističe američki stručnjak.

On dodaje da analize pokazuju da su ekstremisti koji regrutiraju nekoliko godina stariji i uzimaju mlađe ljude pod svoju brigu, organiziraju aktivnosti kojima se ljudi povezuju kao što su izleti, kampiranje i sportski događaji.

"Onaj koji regrutira postupno izolira regrute od njihovih obitelji i zauzima ulogu mentora. U toj novoutemeljenoj kliki, mladi regruti nalaze socijalnu integraciju i duhovni prostor za kojim su žudili, a kako se radikalna indoktrinacija intenzivira, pojačavaju se i veze oko zajedničkog pogleda na svijet", pojašnjava Bardoš i dodaje da takvi kampovi namjerno nisu stalni, tako da je teže službama da ih nađu.

'Guranje glava u pijesak'

On napominje da širom zapadnog i južnog Balkana ekstremističke džamije također služe kao baze za militantne islamiste, navodeći kao primjer sarajevsku džamiju Kralja Fahda koja je izgrađena saudijskim novcem i procjenjuje se kao epicentar širenja radikalnih ideja u BiH.

"Nažalost, zatvaranje terena 'Islamske države' za obuku na Balkanu i ukupne infrastrukture će biti jako teško. Najprije, međunarodni dužnosnici više se fokusiraju na to da problem prikriju ili da ga ignoriraju nego da se njime bave. Također, odbijaju se suočiti sa onima koji politički podržavaju militantne islamiste. U BiH se široko smatra da vehabijski pokret podržavaju radikali u okviru islamske stranke pokojnog Alije Izetbegovića - SDA", naglašava Bardoš.

On navodi da postoji mnoštvo dokaza koji pokazuju da "tvrda linija" islamista u okviru bošnjačkih političkih struktura dozvoljava teroristima i drugim ekstremistima da djeluju u zemlji u zadnja dva desetljeća, a da su pokušaji bošnjačkih struktura da prikriju islamističku ekstremističku prijetnju uključivali i ometanje suradnje sa međunarodnim prvosudnim institucijama.

"Na primjer, između siječnja 2000. i listopada 2004. godine, službeno Sarajevo je odbilo 40 zahtjeva tužitelja Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju za dostavljanjem dokumentacije vezane sa sudjelovanje mudžahedina u Armiji BiH", podsjeća Bardoš.

On napominje da su, usprkos široko rasprostranjenoj i imanentnoj prijetnji koju predstavlja militantni islamistički pokret u jugoistočnoj Europi, međunarodni dužnosnici do sada nerado bili spremni suočiti se sa ovim problemom.

"U rujnu 2014. godine, State department je dvojicu balkanskih ekstremista, lidera bosanskih vehabija Nusreta Imamovića i kosovskog džihadistu Lavdrima Muhakserija, svrstao u grupu 10 'globalnih terorista', a bilo je uhićenja i gonjenja balkanskih džihadista u Austriji, Italiji i SAD, te u samoj regiji. Nažalost, nakon dva desetljeća 'guranja glave u pijesak' ostaje nejasno je li sve to premalo i prekasno", ocjenjuje Bardoš.

Američki stručnjak zaključuje da, u nedostatku ozbiljnijeg i fokusiranijeg napora u pravcu suočavanja sa ovim problemom, militantni islamisti sa Balkana i dalje prijete jugoistočnoj Europi, istočnom Mediteranu i cijeloj Europi, a može se očekivati da se ove prijetnje nastave i u budućem razdoblju, prenosi Srna.