BBC: Ne postoji način da se sa sigurnošću dokaže je li Salopek živ ili mrtav

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski dužnosnici kazali su da strahuju da je taoc Tomislav Salopek ubijen u Egiptu premda to ne mogu potvrditi, piše u četvrtak britanski BBC navodeći da je gotovo nemoguće dobiti stopostotnu potvrdu da je Salopek ubijen.

Islamska država objavila je u srijedu da je pogubila hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka odsijecanjem glave te je na svom Twitteru objavila fotografiju za koju tvrdi da je fotografija njegova tijela.

BBC piše da su nakon objavljivanja te fotografije hrvatske vlasti kazale da ne mogu sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da je Salopek mrtav, te da taj problem imaju sve vlade koje pokušavaju verificirati izvješća s teritorija na kojima djeluje ekstremistička organizacija Islamska država.

“To je gotovo nemoguće. U načelu ne postoji način da se dobije stopostotna potvrda”, rekao je za BBC Bill Roggio iz političkog instituta Zaklada za obranu demokracija. Roggio je dodao da se “ne može sjetiti nijednog slučaja u kojemu je (vlada zemlje iz koje je ubijeni talac) dobila tijelo”.

Nemogućnost fizičkog dokaza

Kad se ne mogu poslužiti fizičkom verifikacijom, poput testiranja DNA, stručnjaci se koriste vizualnim dokazima koje je objavila skupina, dodao je.

U slučaju hrvatskog taoca Salopeka ubojstvo je slijedilo poznati uzorak. Prije tjedan dana džihadistička skupina na internetu je postavila video na kojemu se vidi muškarac koji se identificirao kao Salopek kako kleči u pustinji pokraj naoružanog maskiranog militanta. On je rekao da egipatske vlasti imaju 48 sati za ispunjavanje zahtjeva militanata ili će biti ubijen.

U srijedu je objavljena fotografija obezglavljena tijela pokraj noža zabijenog u pijesak i crne zastave Islamske države. Uz fotografiju je pisalo da je riječ o “hrvatskom taocu”.

Roggio navodi da nema “nijednog uvjerljivog razloga” vjerovati da su tvrdnje o ubojstvu taoca lažne.

“Oni ubijaju ljude kako bi širili svoju propagandu. Video snimke su se dosad pokazale vjerodostojnima”, dodao je Roggio, prenosi BBC.

S njim se slaže i profesor Adam Dolnik, stručnjak za pregovore s otmičarima, koji tvrdi da Islamska skupina nema razloga za laganje.

“Razne skupine imaju razloge za laganje ako drže taoce”, rekao je Dolnik. “Primjerice, posrednici imaju razloga lagati. Oni mogu prodati taoca nekome drugome i onda pokušati naplatiti novac od ucjene iako više ne drže taoca”, rekao je.

“No, kada je riječ o Islamskoj državi, oni mogu puno izgubiti ako si na takav način unište kredibilitet”, rekao je Dolnik.

On kaže da se razni faktori uzimaju u obzir prije nego što vlada može sa dovoljnom sigurnošću potvrditi smrt, uključujući video dokaze, infomacije obavještajnih službi, analizu lokalnih glasina, te tvrdnje samog IS-a. “Da postoji neka sumnja, premijer ne bi to objavio”, rekao je Dolnik.

Analiza snimaka

Stoga, piše BBC, ako su snimke IS-a ključne za potvrdu, što provjeravaju stručnjaci?

Paul Ginsberg, forenzički stručnjak za audio i video snimke, navodi da stručnjaci trebaju analizirati “elektroničke impulse, audio, video, govor, glasovnu identifikaciju, geografiju – koje god informacije to može osigurati – kao i tehnike produkcije”.

Ed Primeau, koji se specijalizirao za autentifikaciju video snimaka, rekao je da je “jedna od prvih stvari koje treba provjeriti konzistentnost s video snimkama koje su ranije snimljene, kao i vrsta fileova i video okvira”.

“Imamo software koji provjerava imaju li video okviri smisla. Ako postoji neuobičajen ritam formiranja video okvira, s velikom sigurnošću bih mogao kazati da je snimka uređivana”. On je dodao da stručnjaci znaju prepoznati detalje.

“Imam brdo video snimaka željezničkih nesreća … i već mogu predvidjeti što će se dogoditi na snimkama”, rekao je Primeau.

Na snimkama IS-a to bi uključilo i položaj u koji se stavlja taoca. Svaki stručnjak bi tražio neke prekide na snimci odnosno “grubo uređivanje”, kazao je za BBC Primeau.

Matthew Henman, čelnik instituta Jane’s Terrorism and Insurgency Centre, rekao je da bi vlade potvrdu ubojstva mogle tražiti i u formalnim objavama same ekstremističke skupine.

Henman navodi da velike skupine poput Talibana ili Islamske države, koje su dobro strukturirane i svjesne moći medija, takva formalna priopćenja objavljuju relativno brzo, piše BBC.

Salopek (31) je otet 22. srpnja na cesti 22 kilometra jugozapadno od Kaira. Prošle srijede je egipatski ogranak Islamske države zaprijetio da će ga ubiti u roku od 48 sati ako ne budu oslobođene “muslimanske žene”.

Tomislav Salopek prvi je oteti hrvatski državljanin u nekoj stranoj zemlji, a njegovo ubojstvo, ako se potvrdi, prvo je ubojstvo nekog stranog državljanina koje je počinila Islamska država u Egiptu. Džihadisti su objavili da je ubijen jer je njegova zemlja sudjelovala u ratu protiv Islamske države, jer podržava egipatski režim i surađuje s Kurdistanom.