Bez dobrog Zakona o zaštiti obitelji s djecom, nema ni dobre budućnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Nacrt zakona o zaštiti obitelji s djecom, je ključni odnosno temeljni zakon koji mora regulirati međugeneracijsku suradnju, mirovinski, obrazovni zdravstveni i gospodarski sustav, ovaj zakon uključuje sve'', rekao je Marin Bago iz Udruge Futura, prije javne rasprave o Nacrtu zakona o zaštiti obitelji.

Ovaj zakon od krucijalnog značaja za budućnost ove županije, nije privukao građane, koji kako se čini. ne razmišljaju o budućnosti. Srećom, članovi nevlaidinih organizacija su odlučni i istrajni u borbi za bolje sutra.

''Cilj ovog zakona je, kaže Bago, da zaštiti ženu kako bi se na ovaj način zaštitilo dijete i obitelj. Mi ovim zakonom reguliramo tko će raditi za 10-20 godina i tko će nam osiguravati mirovine. Ako sada ne osiguramo djeci stabilnost, sigurnost i kvalitetu življenja preko žene, možemo biti uvjereni da ćemo unazaditi svoju kvalitetu življenja za 20 godina'', kaže Bago upozoravajući da su ovo pitanja broj jedan u regiji.

Žene u Nacrtu zakona diskriminirane

''Postoji pretpostavka da će do 2018. godine BiH imati manje od tri milijuna stanovnika, te da je ovo zadnji trenutak da se uradi nešto konkretno po ovom pitanju'', upozorio je Bago.

Nacrt zakona je kao što se i ranije upozoravalo nedorečen, a Udruge upućuju posebne zamjerke na nepravedno tretiranje žena i osoba s invaliditetom.

''Ne tretira se svaka žena isto koja je uposlena i koja nije, to nije cilj zakona, cilj zakona je pomoći djetetu i obitelji, a svako dijete će raditi i uplaćivati taj mirovinski fond. Ako napravimo razliku između djece i žena nismo razumjeli problematiku. Ne smije biti nikakve diskriminacije'', kaže Bago napominjući kako postoji diskriminacija po mjestu prebivališta ali i po radnom mjestu, jer žene koje su u HNŽ-u uposlene u institucijama i javnim poduzećima dobiju doplatke jer tuže fond za zdravstveno osiguranje, jer postoji jedan članak koji im to osigurava.

Razumije li politika problematiku?

''To je zaista jedna tragedija i pokazuje kako aktualna politika ne razumije problematiku, jer bez unaprjeđenja ovog zakona mi nećemo unaprijediti ništa ni zdravstvo, mirovinski sustav a da ne spominjem gospodarstvo'', kaže Bago.

Mirjana Penava članica nevladine organizacije Forma, napomenula je kako su nedavno u okviru mreže nediskriminacije porodilja imali javnu raspravu te su procijenilida građane i građani imaju što reći čekajući 18 godina ovaj zakon u županiji.

''Mi imamo nekih osam do deset prijedloga, s obzirom na to da je nacrt zakona okviran i nije ništa striktno definirano, ali vjerujemo da će prijedlozi biti usvojeni. Imali smo jedan sastanak s predsjedateljem skupštine koji na je dao informacije o dijelu proračuna koji je izdvojen za implementaciju ovog zakona, a također dobili smo optimistične najave da će se moći iznaći dodatna sredstva da se konačno počne s implementacijom zakona'', kaže Penava.

Poboljšati život obitelji

Jasna Rebac, govoreći ispred koalicije osoba s invaliditetom ''Zajedno smo jači'', rekla je kako su današnje aktivnosti zanimljive i za osobe s invaliditetom, te će se potruditi da iznesu što se u Nacrtu zakona o zaštiti obitelji s djecom može promijeniti.

''Ono što je cilj ovog zakona, jeste da materijalno i kroz druge podrške poboljšamo život obitelji djece s invaliditetom. Ono što danas predložimo kao izmjene dopune, ne traži dodatna financijska izdvajanja. Mi govorimo o sadržaju zakona koji treba biti usvojen, jer naš je cilj da se već deset godina usvojena i ratificirana konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom konačno počne i formalno uvrštavati u nove zakone da bi pokazali da ono što potpisujemo želimo u praksi promijeniti'', zaključila je Rebac.

Danijela Kegelj, predsjednica Udruge vedri osmjeh, rekla je kako udruge danas reagiraju na prijedloge, te se nadaju da se primjedbe uvažiti i provesti.

Važan zakon za osobe s invaliditetom

''Nadamo se da se s našim primjedbama neće dogoditi isto kao onda kada Skupština održala sjednicu o pravima osoba s invaliditetom, gdje je skupština donijela set zaključaka od kojih do dana današnjeg niti jedan nije realiziran. Mi smo aktivisti i stvarno se nadamo da su to stvarni i opravdani razlozi, a ono što nam je nada i cilj jeste da osobe s invaliditetom budu ravnopravne'', kazala je Kegelj navodeći da su u prednacrtu Zakona predlagali da se izjednače prava za pomoć djeci bez obzira na vrstu invaliditeta.

''Pored ovog prijedloga, važan je i drugi a to je da majke dobiju status njegovatelja i odgajatelja, kao što to imamo u zemljama okruženja. Ja znam da je to velika stavka, ali barem da se napravi nekakav put i da barem majke koje ne rade imaju to pravo'', kaže Kegelj, u nadi da će se primjedbe udruga uvažiti i biti uvedene i provedene.

Podsjetimo iz Ministarstva pozivaju sve zainteresirane da sudjeluju na javnoj raspravi i daju primjedbe i prijedloge ili da ih dostave na propisanom obrascu, elektronskim putem na e-mail: ministarstvo.zrss.hnz.@mocable.ba i/ili pismenim putem na adresu: Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi/zaštite, ul. Stjepana Radića br. 3, 88000 Mostar. Krajnji rok za dostavu pisanih prijedloga i sugestija je 16. ožujka 2017. godine.