Bez zaštite: Najezda gusjenica prijeti nestanku šuma u HNŽ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Životi stabala ne mogu se brzo prilagoditi novim klimatskim promjenama kojima smo svjedoci. Upravo zahvaljujući natprosječno visokim zimskim temperaturama na dijelu Podveležja došlo je do masovnog množenja prave pošasti borovog prelca ili borovog četnjaka – štetočine koja u fazi gusjenice doslovno jede borove šume.

''Na predjelu od Fortice pa do Vučije glave došlo je do prave najezde gusjenica gubara koji su već sada uništili 70 do 80 posto bijelog bora koji se čuvao i odgajao 40 godina i koji je brana i čuvar erozije i zaštite tla. To je kataklizma, a nitko ništa ne poduzima'', rekao je zabrinuti čitatelj koji se portalu Bljesak.info obratio s namjerom da, ukoliko je to moguće, pokrene odgovorne kako bi se aktivirali u akciji spašavanja šuma, dok se još za spasiti što ima.

Da borov četnjak preferira toplija staništa te da se javio u Hercegovini takvim intetnzitetom da je izazvao golobrst na stablima pojedinih lokaliteta ali i u borovim šumama potvrdila je i Ana Karačić iz Agromediteranskog Zavoda u Mostaru.

''Čim se naruši odnos oborina i temperatura dolazi do stvaranja nepovoljnih stanišnih uvjeta mnogih biljnih, posebice šumskih vrsta. Ako uz to nastupe i povoljniji uvjeti za razvoj štetnika, u prvom redu više temperature koje mogu utjecati na godišnji broj generacija, stvara se kompleks nepovoljnih čimbenika koji utječu na fiziološko i zdravstveno stanje stabala. Rezultat promjena je da gotovo nema šumske vrste koju nije zadesila neka bolest ili neki štetnik ne prijeti njegovoj opstojnosti. Nadalje, pojedine šumske vrste već su nestale s ovih terena npr.brijest (brist) koji je bio lakmus papir (pokazivač) da se nešto dešava u prirodi'', govori Karačić za Bljesak.info te dodaje kako osim štete na stablima borov četnjak ugrožava stanovništvo zbog jakih alergijskih pojava na koži od dodira s otrovnim dlakama.

Karačić objašnjava kako je na manjim stablima i za slabijih zaraza poželjno zapretke mehanički uklanjati rezanjem zapredaka, tijekom jeseni i početkom zime, dok su još maleni i puni gusjenica te da odrezane zapretke treba spaliti.

Na području šuma HNŽ u posljednje vrijeme nije bilo takvih akcija te je, kako ističe čitatelj, šuma devastirana na potezu od Fortice do Vučije Glave, kao i Majorova šuma, koja je dalje na putu za sela u Podveležju.

''Niko ništa ne poduzima, šuma koja se čuvala desetljećima nestaje. Sve one akcije i ulaganje truda od prije, sada nam nestaju pred očima. Obraćao sam se osobama u lovačkom društvu koji su mogli organizirati akciju odstranjivanja, ali je rečeno da su šume BiH te koje gazduju i koje su odgovorne za zaštitu'', govori čitatelj i dodaje kako se nada se da će netko preuzeti odgovornost i zapitati se tko uopće upravlja našim šumama.