Bezuspješna akcija kontroliranja mudžahedina u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjedok Obrane Sakiba Mahmuljina ispričao je kako je 1995. godine bezuspješno pokrenuta akcija stavljanja pod kontrolu mudžahedinskih boraca, piše BIRN.

U svom svjedočenju Favzija Babić je rekao da je akciju pod nazivom “Vranduk” predložila Uprava vojne sigurnosti, uz odobrenje zapovjednika Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), a da su plan akcije, koji je razrađen, odobrili vojni zapovjednik i ministar unutarnjih poslova.

Babić, koji je u to vrijeme bio načelnik Sektora državne sigurnosti pri Centru službi sigurnosti (CSB) u Zenici, kazao je da su za realizaciju plana bile zadužena policija te vojna i državna sigurnost.

On je rekao da ne zna da li su sa planom bili upoznati Mahmuljin, kao komandant Trećeg korpusa ABiH, i komandant Sedmog korpusa, čije zone je pokrivao CSB u Zenici.

Svjedok je kazao da su formirane operativne grupe i da je njegov Sektor prisluškivao na stotine razgovora, koji su prosljeđivani Upravi državne sigurnosti u Sarajevo.

Prema njegovim riječima, cilj akcije je bilo stavljanje Odreda “El-Mudžahidin” u vojni sustav rukovođenja i kontrole, a u slučaju da to ne uspije, bilo je planirano da se pristupi rasformiranju te jedinice.

Rok za okončanje akcije bio je 15. lipanj 1995. godine, ali, kako je rekao Babić, on nije ispoštovan niti je akcija ikada završena. Razloge neuspjeha nije mogao iznijeti, osim što je spomenuo “miješanje nekih čimbenika” i određene bojazni.

Svjedok je rekao da je krajem godine došlo do prekida rata i da je dio boraca afro-azijskog porijekla “odjednom nestao”, a da se za dio njih tražilo rješenje kako da napuste BiH, piše BIRN.

On je kazao da je prije ove akcije nadležnim slao informacije koje je prikupio o stranim borcima, inicirajući da se poduzmu aktivnosti zbog nezakonitih radnji.

Naveo je da su imali informacije da su mnogi od tih boraca radili za strane obavještajne službe, da su u BiH došli preko hrvatskih i srpskih vojnih punktova ili posredstvom humanitarnih organizacija, pa čak i sa UNPROFOR-om.

''Imali smo informacije da su mnogi od njih obavještajci britanskih, francuskih, talijanskih i drugih službi. Centri iz kojih su dolazili bili su Milano, Beč, Pariz, London… Većina je imala nekoliko dokumenata'', rekao je Babić.

Dodao je da su ih “nalogodavci finansirali”, da su uspijevali neke Bošnjake da prevedu na vehabizam i da su pravili razdor i “pripreme da se počnemo ubijati”, kao i da su oni koji su radili za strane službe imali za cilj da destabilizuju legalne vlasti BiH.

“Moglo se vidjeti da ne poštuju nadležnost ABiH, da u neke akcije idu, a gdje im se ne ide – ne idu”, kazao je Babić.

Tužitelj Sedin Idrizović prezentirao je dokument od 28. rujna 1995. koji je svjedok potpisao, a u kojem se navodi da se borci afro-azijskog porijekla spremaju da odu u Albaniju, da misle da su “prodani” i da ne žele da idu u Haag, kao i da su zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) odsijecali glave, te snimali mučenja, ubojstva i klanja i slali to u inozemstvo.

U dokumentu se predlaže da se o tim informacijama obavijesti zapovjednik Trećeg korpusa. Svjedok je rekao da on nije o tome obavijestio Mahmuljina.

“Nisam bio ovlašten da ga upoznajem. Jedino sam mogao upoznati nadležnu službu i predložiti da se upozna zapovjednik”, kazao je Babić.

Mahmuljina optužnica tereti da nije spriječio ubojstva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici tog odreda su od 11. do 29. rujna 1995. ubili 52 ratna zarobljenika.

Suđenje se nastavlja 10. srpnja, piše BIRN.