BH Novinari: U lokalnim medijima je gore nego što se čini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruga BH Novinari predstavili su danas u Sarajevu rezultate istraživanja pod nazivom "Radni uvjeti i prava novinara, zakonski okvir i upravljanje lokalnim medijima u BiH".

Kako istaknuto na prezentaciji, novinari u lokalnim medijima suočeni su sa sve većim ograničenjima u području slobode izražavanja i slobode medija, kao i nepostojanjem sistemskog pristupa suzbijanju pritisaka vlada, državnih institucija, te drugih političkih i ekonomskih centara.

Kako je kazao predsjednik udruge BH Novinari Marko Divković, država nema kapacitete da novinarima osigura siguran i neometan rad, a nedostatak adekvatnog odgovora na nasilje nad novinarima iz ovlaštenih institucija uveliko utiče na osjećaj sigurnosti novinara.

''Stanje medijskih sloboda i, opće gledano, sigurnosti novinara, nalazi se u gorem stanju nego prije. U 2020. godini imali smo 69 različitih slučajeva nasrtaja na medijske slobode i na osobnu sigurnost novinara. Struktura nasrtaja na novinare je veća što je razina medija niža. U lokalnim medijima stvari su mnogo gore nego što se čine, u odnosu na neke veće medije sa sjedištem recimo u Sarajevu. Problem je u materijalnom smislu, jer su ti mediji najčešće oslonjeni na proračun lokalne zajednice i najčešće se nalaze pod pritiskom lokalne stranke ili načelnika/gradonačelnika. Kada je u pitanju borba za novinarska prava i slobode, nažalost predstoji nam dug i težak period'', kazao je Divković.

U većini slučajeva napada na novinare ili novinarske slobode u 2020. godini policija i državno tužilaštvo nisu uspjeli zaštititi novinare, počinitelji nikada nisu pronađeni a sudovi neadekvatnim procesuiranjem kršenja prava novinara šalju poruku široj javnosti da su takvi napadi prihvatljivi.

Generalna tajnica udruge BH novinari Borka Rudić istaknula je da su u istraživanju uzeti u obzir odgovori 157 novinara iz svih vrsta medija.

''Rezultati pokazuju da je više od 40 posto novinara bilo izloženo različitim vrstama napada i da su ti napadi najčešće dolazili od političara na vlasti i od institucija, ali i od opozicionih političara koji su vršili pritisak na medije. Na trećem mjestu su oglašivači, koji zaokružuju skupinu koja krši novinarska prava i slobode. Istraživanje je ukazalo i da 48 posto ispitanika radi više od 40 sati sedmično, što govori o prekovremenom radu za koji novinari nisu plaćeni. Također, gotovo polovina ispitanika u lokalnim medijima ima plaću koja je niža od prosječne plaće u BiH, dok više od 70 posto ispitanika kaže da podliježe samocenzuri jer pretpostavljaju da neke od informacija koje žele predstaviti urednici ili oni koji vode medije neće prihvatiti'', naglasila je Rudić.

Dodaje da su za rješavanje ovih problema predložena tri strateška pravca. Prvi je da se radi na smanjivanju pritisaka na novinare i medije, odnosno da institucije moraju svaki od napada istražiti i sankcionirati napadača, drugi pravac se odnosi na smanjenje političkih pritisaka kroz drugačiji način organiziranja lokalnih medija, dok treći pravac podrazumijeva sveopću raspravu o budućnosti i financiranju lokalnih medija.

Istraživanje je dio projekta "Slobodni mediji, slobodno društvo" koje implementira udruženje BH novinari u suradnji s Asocijacijom elektronskih medija u BiH (AEM BiH), uz financijsku podršku Europske unije.