Bh selo: Domaći odlaze, naseljavaju se stranci

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedaleko od Kozarske Dubice, u selu Vranovac, desetak entuzijasta iz Njemačke i Austrije, pronašlo je novo mjesto za život. Oduševljeni prirodnim ljepotama, dolaze u mjesto odakle lokalno stanovništvo iseljava, izvijestio je Deutche Welle.

Siebenstern eG

Deset članova kooperacije „Siebenstern eG“, prvi je tim zajednice koja je stigla u BiH kako bi kako kažu, omogućila bolji život za sebe ali i za lokalno stanovništvo. Za sada ih je deset, od kojih svako vlada nekom vještinom – od grubih radova, do umjetnosti.

Pomalo skeptični zbog prisustva novinara, članovi kooperacije „Siebenstern“ iz Njemačke, ipak pristaju prvi put da ispričaju zašto su došli baš u ovaj dio BiH.

U selo Vranovac su stigli prije dva mjeseca, kada su saznali kakva prirodna bogatstva i kako kažu, ljepotu življenja krije. Odlučii su da ovdje počnu novi život. Kupili su kuću, koju trenutno renoviraju, sa zemljištem na kojem za početak planiraju izgradnju još deset kuća, za svakog člana po jednu.

„Mi već imamo osnovanu ovakvu organizaciju u Njemačkoj, koja se zove Zadruga. Sada to radimo ovdje. Naš projekat je da pokrenemo ovaj prostor, da ga reaktiviramo sa svim bogatstvima koja su na dohvat ruke“, priča Patrik, najstariji među njima, koji kaže da svi rade kao tim.

Bolji uvjeti u BiH

Iako je kooperacija koju osnivaju u BiH dio istog okvira kao ona u Njemačkoj, pričaju nam da su uvjeti za realizaciju bolji u BiH. Svjesni su da će na početku biti malo teže, uključujući tu i suživot sa lokalnim stanovništvom, ali već sada imaju pozitivna iskustva. Žele da ih gledaju kao dio zajednice u kojoj mogu svi da učestvuju.

„Mi na ovoj zemlji želimo da aktiviramo ovu oblast, u saradnji sa komšijama ali i šire. Želimo da se bavimo i poljoprivredom ali ekološki prihvatljivom. Imamo stolare, umjetnike... Funkcioniramo na komšijskom principu. Svaki član mora da ima svoju kuću ili svoje mjesto boravka ali radimo zajedno. Imamo dovoljno ljudi da počnemo. Htjeli smo mjesto gdje možemo da živimo i radimo i to smo našli ovdje“, kaže jedna od članica, Katja, pozivajući komšije da ih posjete.

„Želimo da prodajemo naše proizvode, poljoprivredne ili umjetničke. Želimo da osiguramo i radna mjesta za lokalno stanovništvo. Dakle želimo da radimo zajedno sa našim komšijama i da uradimo nešto dobro za našu okolinu“, priča Katja, na koju se nadovezuje najstariji među njima, Patrik, objašnjavajući cilj na praktičnom primjeru.

Skeptični domaćini

„Krenuli smo i rekli idemo da nađemo mjesto koje nam se sviđa i našli smo ga ovdje. Našli smo i dobre ljude i otvoreni su za naše ideje. Postoje izvori vode. U kontaktu smo i sa opštinskim vlastima koje imaju sluha za nas. Cilj nam je pomoći komšijama koliko možemo. Da radimo zajedno. Da svima bude bolje“.

Ipak lokano stanovništvo je podijeljeno, iako se većina raspituje postoje li kupci i za njihova imanja. Vijest je otišla i do susjedne Kozarske Dubice i Prijedora, čiji dobar dio stanovništva ima korijene u okolnim selima i imanja koja bi, kako kažu, odmah prodali.

Neki su skeptični i pitaju se zašto su baš izabrali selo Vranovac. Povijesno gledano, navodi Deutche Welle, postoji izvjesni kuriozitet.

Jedna od prvih njemačkih naseobina u BiH

Riječ je o jednoj od prvih njemačkih naseobina u BiH, koju su još za vrijeme Austrougarske naseljavale uglavnom porodice iz Saksonije i Hesena - Klee, Bechtloff, Bohl, Gruber, Horn, Mayer, Schmidt, Hess, a koja je poticala doseljavanje zemljoradnika, gospodarstvenika, ali i tadašnjih činovnika.

Pa je tako Vranovac, gdje su najbrojnije bile porodice Eberwein i Vonau, pored drugih sela Dubice, Gradiške, Rudolfst(h)al/ Adolfst(h)al/ Aleksandrovca, trebao poslužiti kao uzor domaćim seljacima i pokrenuti modernizaciju BiH, što je rezultiralo erarnom zemljoradničkom zadrugom (gazdinstva u državnom vlasništvu).

Prema podacima koji su dostupni u istraživačkim radovima iz tog perioda, njihovi poljoprivredni prinosi su bili tri puta veći od prinosa lokalnog stanovništva.

Između dva svjetska rata djelovali su u nekoliko udruženja, a nakon izbijanja ustanka u Drugom svjetskom ratu u Dubici, iz ovog sela kao i iz većine dijelova BiH, veliki dio njemačkih porodica napustio je BiH i naselio Srem, Banat i Bačku u Srbiji. Mještani kažu da je nekada postojalo i groblje u blizini ali da je nakon 80 godina sve zaraslo, te da je malo onih koji se sjećaju točne lokacije.

Proizvoditi i prodavati

Dio mještana, navodi Deutche Welle, nema ništa protiv njihovog boravka, napominjući da su sela ionako prazna i da je dobro da ljudi žele da dođu i žive od svog rada.

Renoviranje prve kuće koju su članovi ove zajednice kupili, skoro je završeno. Nakon toga, sve bi trebalo biti spremno za pokretanje zadruge u pravom smislu riječi. Zajednica koja trenutno broj deset članova, želi da živi od svog rada. Nadaju se da će to moći na ovom mjestu, bez obzira na sitne poteškoće na koje nailaze. Plan je proizvoditi a nakon toga i prodavati proizvode.