BH stvarnost: Došla u javnu kuhinju, pokazala ček od mirovine i pitala može li dolaziti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gotovo polovica građana u Bosni i Hercegovini živi na granici ili ispod granice siromaštva, pokazuju istraživanja nevladinog sektora što nas svrstava među najsiromašnije zemlje u Europi. Situacija je dodatno pogoršana zbog pandemije. Procjenjuje se da ćemo ovu godinu završiti s 85 tisuća novosiromašnih. Za nadležne, očigledno, ovo i dalje nije alarmantan podatak, prenosi BHRT.

Dubok jaz između bogatih i siromašnih u Bosni i Hercegovini najbolje se vidi u redovima za besplatni obrok u javnim kuhinjama. U "Mozaiku prijateljstva" u Banja Luci dnevno se podijeli 700 obroka, vikendom 1.100.

"Ja kredita imam 153 KM i došla sam u kuhinju, pokazala ček od mirovine i pitala mogu li dolaziti i oni su rekli da mogu"., govori Darinka Šinik, korisnica javne kuhinje

"Platim struju, telefon, vodu, lijekove i sasvim malo ostane za hranu, zato nam ovo znači dosta", objašnjava Stoja Milovanović, korisnica javne kuhinje

miroslav subašić, predsjednik "Mozaika prijateljstva" Banja Luka govori:"Mi imamo puno ljudi koji se kupaju u javnom kupatilu i to malo tko zna, jako puno ljudi koji uzimaju pakete dođu kod nas da ih nitko ne vidi, imamo puno ljudi kojih je sramota da ovdje stanu u red".

Podaci Ujedinjenih naroda prije pandemije pokazuju da u Bosni i Hercegovini svaki šesti stanovnik preživljava s tri do pet maraka dnevno i živi u ekstremnom siromaštvu. Čak 800.000 građana mjesečno preživljava sa 90 do 150 maraka.

"U Bosni i Hercegovini je 23 posto stanovništva ispod linije apsolutnog siromaštva. Procjena Svjetske banke iz 2020. godine je da će zbog pandemije biti između 35.000 i 80.000 novosiromašnih", objašnjava Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH

Ekonomski analitičari problem vide u tome što radnici u proizvodnji  imaju do 40 posto manju plaću od, kako kažu, politički podobnih radnika u javnom sektoru koji ništa ne stvaraju.

"Da se visoki dohodci progresivno oporezuju, a da se popusti u oporezivanju nižih dohodaka i da se na taj način izvrši preraspodjela. To rade sve moralne vlade", ističe Aleksa Milojević, ekonomski analitičar

Male plaće nedovoljne za život dostojan čovjeka, loši uvjeti rada, ekonomsko-socijalna i politička nestabilnost uticali su da radnici kupuju karte u jednom smjeru i zauvijek napuštaju našu zemlju, smatra predsjednica Ranka Mišić Saveza Sindikata Republike Srpske.

"Negdje oko 120.000 do 125.000 prima plaću do 300 eura ili 600 maraka. Pri tome treba znati da je najniža plaća u Republici Srpskoj 540 maraka. I tu najnižu plaću treba da primaju nekvalificirani radnici, a naša je procjena da je takvih 13.000. Otkud ovih 100.000 u toj kategoriji", objašnjava Mišić.

Građani koji mogu podmiriti potrošačku korpu za četveročlanu obitelj od 2.000 maraka su na razini statističke greške. Sve češći valovi poskupljenja roba i usluga gurnut će građane ove zemlje u još veće beznađe i ekstremnije siromaštvo, ne budu li donesene adekvatne mjere na državnoj ili bar entitetskoj razini.