BiH 13. na svijetu po naoružanosti građana, susjedi prvi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema količini oružja koje posjeduju građani u odnosu na broj stanovnika, Srbija i Crna Gora dijele prvo mjesto u Europi s prosječnih 39,1 komad osobnog naoružanja na 100 stanovnika, što znači da je svaki treći stanovnik ovih dviju zemalja naoružan.

Ovo su podaci istraživanja neovisne organizacije "World population review" sa sjedištem u Sjedinjenim državama u kojima, između ostalog, stoji da su najnaoružanija nacija na svijetu Amerikanci sa 120,5 komada oružja na stotinu stanovnika.

Prema istim ovim podacima Bosna i Hercegovina zauzima 13. mjesto u svijetu sa 31,2 komada civilnog naoružanja na stotinu stanovnika, piše Klix.ba. Kada pogledamo ukupan broj komada oružja, možemo vidjeti da stanovnici Srbije imaju 2.719.000 komada oružja, Crne Gore 245 tisuća, a u BiH taj broj iznosi 1.185.000.

Važno je istaknuti da se ovi podaci odnose samo na oružje koje je uredno prijavljeno u nadležnim institucijama, dok se broj onog neprijavljenog tj. ilegalnog ne može sa sigurnošću utvrditi, jer o njemu ne postoji nikakva službena evidencija.

Postavlja se pitanje čemu naoružavanje do te mjere da se po količini naoružanja zemlje iz susjedstva nalaze u vrhu ljestvica u svijetu?

Jedan od razloga zasigurno leži u tome da su zakoni o držanju naoružanja relativno liberalni, prvenstveno kada se radi o trofejnom ili lovačkom oružju.

Drugi razlog što su zemlje Zapadnog Balkana "naoružane do zuba" je veliki broj zaštitarskih agencija, koje prema podacima srbijanskog MUP-a, imaju više od 50.000 komada registriranog lakog naoružanja. To su podaci za legalno oružje.

Puno veći problem, međutim, predstavlja nelegalno naoružanje, kojeg, prema neslužbenim podacima, u Srbiji ima trostruko više.

Nakon rata i raspada Jugoslavije, koja je bila jedna od najvećih vojnih sila u Europi, došlo je i do rasipanja naoružanja JNA, koje je najvećim dijelom pripalo Srbiji. Lako naoružanje, puške, pištolji i slično u agresiji na Hrvatsku i BiH dijeljeno je "šakom i kapom" stanovništvu koje ga je, nakon završetka sukoba, u najvećem broju zadržalo.

Tendencija naoružavanja, važno je napomenuti, ipak je u padu. Veliki broj policijskih akcija uspio je stati u kraj gomilanju "kućnih arsenala", tako da su ovi brojevi, iako i dalje jako visoki, u odnosu na 2011. godinu praktično prepolovljeni, a prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), samo u proteklih deset godina u zemljama regije uništeno je 250.000 komada zapljenjenog i predatog oružja.