BiH bi mogla dobiti nogu iz Vijeća Europe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog neprovođenja odluka Suda za ljudska prava iz Strasbourga BiH bi mogla izgubiti mesto u Vijeću Europe, objavio je Blic navodeći kako je od 2003. godine pred tim sudom pokrenuto više od 6.600 tužbi protiv BiH zbog kršenja ljudskih prava.

Trenutno je u postupku izvršenja 20 presuda i osam odluka po nagodbama koje obuhvaćaju 243 osobe.

Monika Mijić, predstavnica Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, kaže kako većina ovih presuda otkriva postojanje problema u strukturi BiH i da se ne radi o izoliranim slučajevima kršenja ljudskih prava.

"Kompleksno ustavno uređenje BiH stvara prepreke u izvršenju odluka Europskog suda na domaćoj razini, s aspekta nužne koordinacije i koncenzusa između institucija u BiH. Zato su entiteti u BiH dužni poduzeti generalne mjere kao što je izmjena zakona, prakse domaćih tijela i izgradnje odgovarajućih institucija", kaže Mijić.

Problem je, dodala je, što u BiH nema dovoljno educiranih državnih službenika koji će pratiti izvršenje presuda Europskog suda. Mijić upozorava kako je krajnja posljedica po zemlju koja odbija provesti odluke suda u Strasbourgu isključenje iz Vijeća Europe, što bi mogla doživjeti i BiH.

Međunarodna grupa za prava manjina je podnijela zahtjev Vijeću Europe da pokrene krivični postupak protiv BiH zbog neizvršavanja najpoznatije presude Sejdić – Finci.

Međutim, pravni stručnjak Krstan Simić kaže kako nema prekršaja ukoliko se odluke ne provode. U tom slučaju BiH bi mogla biti samo politički sankcionirana oduzimanjem prava da sudjeluje u pojedinim europskim institucijama, čije standarde treba poštivati.

Simić navodi kako su odluke Suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH, ''vrlo često miks politike i klasičnih sudskih zahtjeva gdje ne postoji mogućnost njihovih izvršenja''. Drugi problem je što se odluke ne izvršavaju zbog neusklađenosti zakona i postojanja pravne praznine.

"Pojedine odluke sadrže potvrdu da je izvršena povreda nečijih ljudskih prava koju treba ukloniti, a što je u Krvičnom zakonu BiH kvalificirano kao krivično djelo. Tu nastaje problem, jer bi onda te presude trebalo podržati sa svojim optužnicima Tužiteljstvo BiH, s jedne strane, i onda sud presudama. Najpoznatija presuda Sejdić – Finci je političko pitanje i BiH treba odgovoriti da li želi zadržati Ustav koji sadrži diskriminaciju ljudi da mogu biti birani, ili ne želi. Teško je doći do pozicije da bi se mogla uspostaviti bilo čija krivično-pravna odgovornost zbog neprovođenja odluka", kaže Simić.

Predsjedatelj Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić smatra kako BiH očekuju ozbiljni problemi zbog neprovođenja presuda Europskog suda i da se ne mogu isključiti krivične prijave, kao i blokade prema BiH na putu ka EU.

"Obvezali smo se da ćemo ispunjavati međunarodne obveze i kad tad ćemo morati provesti sve presude Suda iz Strasbourga, posebno Sejdić – Finci, jer je osnovno ljudsko pravo svakog da se kandidira i bude biran za neku funkciju", kaže Bojić.

BiH je po osnovu donesenih presuda Suda u Strasbourgu isplatila oko četiri milijuna KM, a na osnovu nagodbi s podnositeljima tužbe plaćeno je oko 11 milijuna maraka.

U većini slučajeva visinu odšete su utvrdili domaći sudovi, a razlog za pokretanje tužbi pred Sudom u Strasbourgu bilo je neprovođenje presuda.

Tijekom prošle godine izrečene su tri presude koje su BiH koštale 400.000 KM, dok je u slučaju Pilav donesena presuda da BiH isplati Ilijazu Pilavu sudske troškove u iznosu od 6.600 eura.