30.000 nestalih

BiH imala najveći broj nestalih osoba u ratovima

Vijesti / Flash | 03. 12. 2014. u 17:38 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je imala najveći broj nestalih osoba u ratovima u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije. U BiH je od 30.000 nestalih, pronađeno gotovo 23.000 te je ovo do sada najveći broj pronađenih i identificiranih osoba nakon ratnih sukoba ikada bilo gdje u svijetu.

Više od 70 posto nestalih osoba u ratovima na području bivše Jugoslavije pronađeno je otkada je ICMP osnovan 1996. godine na samitu G-7 da bi se osigurala suradnja vlada u pronalaženju i identifikaciji približno 40.000 nestalih, kazala je danas u razgovoru za Agenciju FENA direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger.

''Pronalazak i identifikacija tako velikog broja nestalih osoba je kompleksan proces koji je uključivao i pružanje podrške BiH u izgradnji institucija, izradama nacrta zakona, radu s obiteljima nestalih koristeći moderne znanstvene metode kao što su metoda analize izolirane DNK'', kazala je Bomberger.

ICMP je oduvijek vrlo tijesno surađivao s donositeljima odluka u BiH što podrazumijeva i obitelji nestalih kao i izabrane predstavnike naroda BiH, policiju, ured tužitelja BiH, državni sud i Institut za nestale osobe BiH.

''U BiH, 87 posto nestalih su muškarci. To znači da su na desetine tisuća žena prepuštene same sebi u podizanju obitelji, često u vrlo teškim i opasnim uvjetima. Povrh svega toga one su morale skupiti hrabrost da se obrate vlastima i zatraže pomoć u procesu otkrivanja sudbine njihovih najbližih. Osiguravanje postojanja odgovornosti vlasti te zaštita prava porodica nestalih su centralni dio ICMP-ovog mandata'', zaključila je Bomberger.

Također, ICMP je pomogao BiH u pravljenju prvog ikada napisanog Zakona o nestalim osobama te je jedan od osnivača Instituta za nestale osobe BiH, a pružio je podršku BiH u kreiranju Centralne evidencije nestalih osoba (CEN) te zagovara osnivanje fonda za podršku obiteljima nestalih.

Ove mjere će štititi prava obitelji nestalih osoba jer Bosna i Hercegovina mora ojačati domaće kapacitete u smislu ekspertize u forenzici, a, između ostaloga, trebalo bi osnovati institut za sudsku medicinu u Federaciji BiH dok kapaciteti Instituta za forenziku Republike Srpske trebaju biti ojačani.

Sve vrste opstrukcija vezanih za sklapanje bilateralnih sporazuma između BiH i drugih zemalja iz regije moraju prestati. Kada je u pitanju Regionalna lista nestalih osoba ovo bi eliminiralo duple evidencije i sudske zapreke ka napretku u ovom području. Udruženja članova porodica trebaju nastaviti sa zagovaračkim naporima da bi ostvarile svoje pravo na istinu i pravdu'' potcrtala je Bomberger.

Budući da postoje neka pitanja vezana za pouzdanost nekih od provedenih identifikacija prije uvođenja analize izolirane DNK, Bomberger kaže da se procjenjuje da je više od 8.000 takvih slučajeva, gdje su korištene klasične metode identifikacije, no nije moguće odrediti broj pogrešno identificiranih.

Međutim, istaknula je da Ured tužitelja i Institut za nestale trebaju preuzeti glavnu ulogu u ovom procesu budući da mehanizam revizije postoji i već je dao značajne rezultate.

Uz konstataciju da bi ICMP trebao napustiti BiH sljedeće godine i preseliti se u Haag, Bomberger je pojasnila da ICMP namjerava preseliti svoju centralu iz Sarajeva, ali će nastaviti s aktivnostima na zapadnom Balkanu uključujući i BiH, piše Fena.

ICMP je pozvao vlasti u BiH da podrže Institut za nestale osobe te da implementiraju Zakon o nestalim osobama u potpunosti jer je neophodno da donosioci odluka u BiH nastave s napretkom koji je postignut.

Publikacija pod nazivom "Osobe nestale uslijed oružanih sukoba tijekom 1990-ih: Pregled stanja" bit će predstavljen 4. prosinca, a trebala bi dati detaljne informacije o ovom procesu kroz protekla dva desetljeća te dati preporuke za korake koji moraju biti načinjeni da bi se nastavilo traganje za nestalim.

Istaknula je da je pitanje nestalih osoba globalni problem te da ne postoji niti jedna zemlja na svijetu koja nema ovaj problem, a ICMP je jedina međunarodna organizacija koja se isključivo bavi pitanjem nestalih osoba.

''Balkan je napravio model na osnovu kojeg bi se ovo pitanje trebalo rješavati, model za ostatak svijeta. ICMP je bio tu da pruži pomoć odmah nakon napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku imao je značajnu ulogu u identifikaciji nestalih na Tajlandu nakon tsunamija u prosincu 2004. godine'', podsjeća Bomberger.

ICMP je također pozvan da pomogne u identifikaciji žrtava iz Drugog svjetskog rata i žrtava iz sukoba širom svijeta, od Iraka do Libije, Kolumbije, Čilea te Južnoafričke Republike.

Bomberger je naglasila da ICMP ima potpisan sporazum s Interpolom o pružanju podrške ovoj agenciji bilo gdje u svijetu te dodaje da je kombinacija Interpolovih globalnih operativnih kapaciteta i ICMP-ove znanstvene ekspertize do sada bila izuzetno učinkovita.

ICMP je međunarodna organizacija koja djeluje u različitim dijelovima svijeta. Uspješno je realizirala zadatak preuzet 1996. godine da vladama u regiji zapadnog Balkana pruži pomoć u potrazi za nestalim osobama nakon oružanog sukoba iz 1990-ih.

Od samog početka ICMP je zastupao dva fundamentalna principa. Prvi je da primijeni koncept vladavine prava jer se traženje nestalih jedino efektivno može provoditi kroz individualnu primjenu zakona i rad sudskih tijela u svakoj od zemalja te je traženje nestalih uslijed kršenja ljudskih prava, migracija, trgovine ljudima ili rata dio napora svake od zemalja da održe vladavinu demokracije.

Drugi princip je da obitelji nestalih i njihovi i najbliži moraju biti u središtu nastojanja da se pronađu nestali. Ovdje se radi o osnaživanju osoba koje su doživjele traumu i tragediju te koje se susreću sa zastrašujućim zadatkom rada s neupoznatim i često nekooperativnim službenim institucijama.

Kopirati
Drag cursor here to close