BiH je skupo platila borbu za čelo Europe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Konkurenciju oko toga tko je zapravo vladar nove Europe, Bosanci i Hercegovci su platili vrlo skupo. U svijetu u kojem Amerika više nema poziciju globalnog hegemona, nego samo najveće svjetske sile, Njemačka pokušava iskoristiti grčku krizu da bi se pozicionirala kao glavna sila buduće Europe – ma kakva god ona bila'', rekao je u intervjuu za tPortal iznio Dejan Jović, politolog i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Kaže kako je grčka kriza možda privremeno riješena jednom vrstom kompromisa na koji je Grčka bila prisiljena, ali problem je ostao.

''Štoviše, mislim da je grčka kriza na površinu izbacila latentne probleme koje Unija ne bi trebala ignorirati. Radi se o mnogo širim pitanjima od same financijske krize: o pitanju odnosa između država članica i Bruxellesa, pitanju odnosa između financijske i političke suverenosti, pitanju jednakosti i solidarnosti unutar EU, pitanju pozicije Njemačke u Europi, pitanju je li moguća alternativa postojećem modelu političkog i ekonomskog sistema. Postavlja se i pitanje strukture same EU: hoće li se EU razvijati više pod njemačkim ili više pod britanskim utjecajem'', kaže Jović i naglašava kako se, konačno, postavlja se i pitanje opstanka EU.

Grčka je, navodi između ostalog Jović, pomalo specifičan slučaj te je dosad pokazivala višak samostalnosti i višak vanjske politike u odnosu na njezinu stvarnu moć.

''Mnoge stvari su joj polazile za rukom unatoč njezinoj relativno maloj stvarnoj ekonomskoj, vojnoj i političkoj snazi. Primjerice, uspješno je ucijenila EU kada je početkom 2000-ih zaprijetila da neće dopustiti ulazak nijedne zemlje nekadašnje Istočne Europe u EU ako istodobno ne uđe i Cipar. Cipar je tako ušao u EU zbog grčke prijetnje vetom, a on je po mnogočemu manje integriran od Bosne i Hercegovine, čiji se ulazak u EU čini nezamislivim. Nakon što su prihvatili tu 'ucjenu', političari EU su se javno kajali, a istodobno su obećavali da se to neće nikad više ponoviti. Između ostalog, i zbog tog iskustva su danas suviše oprezni kad se radi o drugim multietničkim zemljama koje nisu razriješile svoje unutarnje odnose: npr. prema BiH, Makedoniji, Srbiji, pa i Crnoj Gori'', naveo je Jović.

Kaže kako je ulazak Cipra u EU pod tim okolnostima, praktički zatvorio vrata ulasku Turske – manje-više zauvijek.

''Istodobno, Grčka već 20 godina uspješno blokira Makedoniju zbog neslaganja s imenom ne samo države, nego i naroda i jezika... Budući da joj je to dosad uspijevalo, Grčka je vjerojatno očekivala da će i u ovoj krizi uspjeti postići svoje ciljeve. Uspjeh je nekad glavni neprijatelj realističkog mišljenja i prosuđivanja. Grčka je, mislim, precijenila svoju moć – i u tome, naravno, nije jedina zemlja ni na Balkanu, ni u široj Europi'', naveo je.

Kaže kako danas imamo sasvim drugu situaciju – Europa, a naročito desna, konzervativna Europa, sve više Grčku smatra balkanskom zemljom i dvoji je li joj uopće mjesto u Europi.

''Dok Balkan nestaje i postaje 'Jugoistočna Europa' – Grčka postaje 'Balkan'. Ako izađe iz EU-a, ili iz nje bude istjerana, bit će to, zapravo, jedna vrsta poniženja i degradacije – slična onome kad su u socijalizmu nekog isključili iz Partije. Jer, EU je 'avangarda' i 'jedina opcija', pa je isključivanje zapravo kazna. Grci se već sad osjećaju isključeno i poniženo – a isključenje i poniženje stvara otpor'', istaknuo je.

Navodi kako se i sam Balkan transformirao.

''Danas je glavni problem Balkana zapravo vezan uz njegovu periferiju: zemlje kao što su Mađarska i Grčka (a potencijalno i Hrvatska), a ne više Makedonija, Bosna i Srbija koje su sada pod kakvom-takvom kontrolom Zapada, i malo toga mogu samostalno učiniti'', naveo je za tPortal politolog Jović.