BiH jedina država u regiji koja još ima minske incidente

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Landmine Monitor", ogranak Međunarodne kampanje za zabranu mina, predstavio je u Ženevi novi globalni izvještaj o provedbi Sporazuma o zabrani mina.

U vezi s tim, NVO "Inicijative preživjelih od mina'', član Međunarodne kampanje za zabranu mina, upozorava na nekoliko aktualnih trendova.

Kako ova asocijacija u priopćenju za javnost navodi, prezentirani izvještaj ukazuje da je globalno napravljen veliki napredak u protekloj godini, međutim postoji zabrinutost kada govorimo o korištenju i broju žrtava protupješadijskih mina.

''U posljednjoj godini dana, protupješadijske mine su korištene od oružanih grupa koje nisu pod kontrolom vlade u najmanje 10 zemalja: Afganistan, Kolumbija, Libija, Mijanmar, Pakistan, Sirija, Jemen, Irak, Tunis i Ukrajina. Korištenje protupješadijskih mina od strane vladinih snaga je potvrđeno u Mijanmaru, Sjevernoj Koreji i Siriji, državama koje nisu potpisnice Sporazuma o zabrani mina, koji je 1999. godine postao međunarodno obavezujući za sve države potpisnice kojih danas ima ukupno 162'', navodi se.

Također se uočava porast broja žrtava protupješadijskih mina koji je u 2014. godini dostigao 3.678 osoba naspram 3.308 u 2013. godini, što je još uvijek drugi najmanji broj žrtava od stupanja na snagu Sporazuma o zabrani mina.

Kako se dalje navodi, u 2014. godini, bilo je u prosjeku 10 žrtava dnevno što predstavlja značajno smanjenje odnosu na 25 žrtava dnevno u 1999. godini, kada je Sporazum o zabrani mina stupio na snagu.

Kao i ranije, 80 posto i evidentiranih žrtava su bili civili. Od ukupnog broja civilnih žrtava u 2014. godini, 39 posto su bili djeca a 12 posto žene.

''Dinamika čišćenja mina zaostaje za ciljevima postavljenim prošle godine u Trećoj revizijskoj konferenciji Sporazuma o zabrani mina kada su se države potpisnice Sporazuma o zabrani mina obvezale na završetak čišćenja mina čim prije, a najkasnije do 2025. godine. Međutim, od 33 države potpisnice koje su potvrdili kontaminaciju minama, samo tri su na putu da ispune planirane rokove čišćenja'', navodi se u priopćenju.

Istovremeno, ističe se da je jedna od država s preostalim obvezama iz Sporazuma o zabrani mina i Bosna i Hercegovina (BiH), država sa najvećom površinom kontaminiranom minama i najvećim brojem žrtava mina u regiji Zapadnog Balkana i Europe. "Preostale obveze BiH iz Sporazuma o zabrani mina se odnose na čišćenje preostalih miniranih područja, osiguranja pomoći žrtvama mina i aktivnom sudjelovanju, kao država potpisnica, u zagovaranju za potpunu eliminaciju problema mina u svijetu".

''Posebno kritičan segment provedbe Sporazuma o zabrani mina predstavlja čišćenje mina, koje se odvija višestruko sporijom dinamikom od one predviđenom državnom Strategijom protuminskih aktivnosti 2009-2019. Iz godine u godinu smanjuju se učinci redukcije minski sumnjive površine, što uz kontinuirane i ogromne proračunske deficite u financiranju protuminskih aktivnosti iz domaćih izvora, onemogućava bilo kakvo odgovorno planiranje završetka procesa čišćenja u Bosni i Hercegovini'', upozorava NVO Inicijative preživjelih od mina.

Također ističe da je BiH među desetak najugroženijih država kako po ukupnom broju žrtava tako i po broju žrtava nakon stupanja na snagu Sporazuma o zabrani mina.

''Jedina smo država u regiji koja još ima minske incidente s ljudskim žrtvama. Usprkos tome, pomoć žrtvama mina je nedovoljno integrirana u protuminske aktivnosti bez multisektoralnog pristupa u planiranju, koordiniranju i provedbi programa pomoći žrtvama mina'', navodi se u priopćenju.