BiH kao nevladina organizacija i potpuno raštimani orkestar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Aktualna politička kriza u Bosni i Hercegovini mogla bi ući u novu etapu napetosti i međusobnih optuživanja nakon što je Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Već prije dva tjedna, kada su članovi pravnog tima Sakib Softić, David Scheffer i Phon van den Biesen predali zahtjev za reviziju, nakon prethodno održanog savjetovanja u sarajevskoj Vijećnici pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je upozorio kako „svi akteri moraju razmisliti dokle će ići dodvoravanje vlastitoj sredini“.

Nakon ovog, slobodno se može reći, jednostranog zahtjeva bošnjačke strane u BiH i izazvane političke krize, Međunarodni sud pravde u Haagu zatražio je trojice članova Predsjedništva BiH pojedinačno izjašnjavanja o tome ima li spomenuti zahtjev za revizijom legitimitet.

Kako stoji u posebnom pismu službenika iz Registra Suda Philippea Couvreura kojim je izvijestio članove Predsjedništva BiH, Sud je propisno razmotrio mišljenja članova Predsjedništva i utvrdio kako nadležna tijela nisu donijela nikakvu odluku, uime Bosne i Hercegovine kao države, glede zahtjeva za reviziju presude u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija).

BiH je država samo na papiru

Nakon ovog političkog i diplomatskog debakla, nonšalantnim pristupom ozbiljnom pitanju ukaljan je, slažu su brojni analitičari, ionako narušeni međunarodni ugled države Bosne i Hercegovine.

„Ugled Bosne i Hercegovine je nesumnjivo ukaljan, sama činjenica kako je Međunarodni sud pravde u Haagu na kraju bio primoran zahtijevati odvojeno mišljenje sva tri člana Predsjedništva BiH pokazuje koliko smo mi kao država dozvolili dovesti se u, slobodno se može reći, sramotnu situaciju pred najvišom svjetskom sudbenom instancom i međunarodnom javnošću“, smatra novinar i politički analitičar Danijal Hadžović.

„Ipak, ako pogledamo sam odgovor haaškog suda, vidjet ćemo kako je on krajnje štur i političke prirode, jer se nigdje u odluci ne pozivaju ni na jednu odredbu Statuta ili Pravilnika. Sve to otvara prostor za sumnju kako su možda i drugi motivi mimo pravnih utjecali na ovu odluku“, dodaje Hadžović u izjavi za Bljesak.info.

S druge strane, povjesničar i politički komentator Vuk Bačanović smatra kako Bosna i Hercegovina kao država tek treba steći ugled u međunarodnom okruženju jer, kako je rekao, „da bi nešto bilo ukaljano onda to mora i postojati“.

„Bosna i Hercegovina je država samo na papiru, dok u stvarnosti ne postoji, budući da u njoj sve, pa i institucije sustava služe za međusobne obračune i nastavak rata“, smatra Bačanović.

Hadžović napominje kako je Bosna i Hercegovina ovim „izletom“ ostavila utisak jednog potpuno raštimanog orkestra u kojem svaki član svira drugu pjesmu nastojeći nadglasati ostale članove, dok se publika smije i snebiva, i poručuje kako je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović možda i najzaslužniji za ovakvu odluku Međunarodnog suda pravde u Haagu.

„Da se pridružio Izetbegoviću i dao podršku Sakibu Softiću za agenta BiH u procesu revizije, odluka bi možda bila drugačija, jer ne treba zaboraviti kako je 2002. Softić imenovan preglasavanjem tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH. Na ovaj način Čović je pokazao kako mu nije stalo do utvrđivanja pune istine i pokazivanja pijeteta čak ni prema hrvatskim žrtvama u proteklom ratu, kojih danas na prostoru Republike Srpske živi 5% u odnosnu na ukupan prijeratni broj. Ovim činom se još jednom potvrđuje da je Čović sebe i politiku kompletnog HDZ-a stavio su službu slijepog podaništva vladajućim garniturama iz RS-a nadajući se da će slabljenje bošnjačke automatski nekako ojačati hrvatsku poziciju u BiH, smatra Hadžović.

Bespotrebna farsa bošnjačkih političara

Za Bačanovića bi svako novo preglasavanje i govorenje uime drugih bilo vraćanje u nesretne devedesete, zato glavne krivce za aktualnu političku krizu pronalazi u bošnjačkim političarima koji svojim jednostranim potezima žele uništiti bilo kakvu moguću BiH.

„Razumljiva mi je bol obitelji žrtava koje su priželjkivale reviziju, ali zrelom političaru mora biti jasno kako se u BiH ne može govoriti u ime drugih i povlačiti poteze koji su 92., dijelom doveli do disolucije ondašnje BiH. Bošnjački političari kao da čine sve da tu tradiciju nastave i unište bilo kakvu moguću BiH“, istaknuo je Bačanović za Bljesak.info.

Svoju tezu potvrđuje i činjenicom kako je agent Sakib Softić još u lipnju znao da nema legitimitet zastupati BiH.

„Srpski i hrvatski predstavnici nisu podržali ovu bespotrebnu farsu. Ovakva haaška odluka govori jedino o Bakiru izetbegoviću i onima koji su ga nagovorili na ovakvu avanturu, a koji, valjda, misle da se državom može upravljati kao nevladinom organizacijom“, zaključio je Bačanović.

No, za Hadžovića se po tom pitanju već u startu pojavljuju kontradiktorne informacije jer, kako kaže, pojedini pravni stručnjaci tvrde kako Statut Suda nije zahtijevao novo imenovanje.

„Podsjećam vas kako u odluci Predsjedništva BiH o imenovanju Softića iz 2002. godine nije navedeno ograničenje njegovog mandata te se, s obzirom da se radilo o reviziji presude istog procesa, a ne pokretanju novog, smatralo kako i dalje ima legitimitet predstavlja BiH“, istaknuo je.

Genocid bi bilo vrlo teško dokazati

Iako je Sud na kraju ipak drugačije odlučio, Hadžović smatra kako je u moralnom i pravnom smislu revizija trebala biti pokrenuta radi zaokruživanja konačne pravne istine te napominje kako bi ovo odbijanje s praktičnog stanovišta moglo imati i pozitivne posljedice.

„Mimo Srebrenice ne postoji presuda genocida ni za jedan drugi zločin tijekom rata u BiH, niti je itko do sada od dužnosnika iz Srbije proglašen krivim za genocid u Srebrenici, te bi stoga Srbiji genocid bilo vrlo teško sada dokazati. Također, ova tužba bi godinama služila kao još jedno sredstvo za dugoročne tenzije i sukobe u regiji kojim bi se političari okoristili, i s te strane je možda i bolje što se na ovo stavlja točka, a otvara prostor da se sve svi skupa posvetimo nekim plodonosnijim stvarima, istaknuo je Hadžović u komentaru za Bljesak.info.

„Ipak, ne treba smetnuti s uma kako je u prethodnom postupku Srbija proglašena odgovornom za nesprječavanje genocida i nekažnjavanje odgovornih, što itekako ima veliku težinu, pa predstavnici RS-a i Srbije nema razloga likovati zbog ove odluke“, zaključio je.