BiH mora pronaći srednji put između unitarizma i konfederalizma kako bi krenula dalje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina mora pronaći srednji put između unitarizma i konfederalizma kako bi krenula dalje, u suprotnom prijeti nam daljnje zaoštravanje unutarnjih odnosa što će se u konačnici reflektirati i na sigurnosnu situaciju u zemlji, istaknuto je u četvrtak na konferenciji "Identitet i karakter BiH kao europske države - pluralna demokratska zajednica naroda i građana - stvarno stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva".

Na jednodnevnoj konferenciji, koju organizira Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar i fondacija Friedrich-Ebert-Stiftung u BiH, okupili su se predstavnici akademske zajednice, studenti i političari koji su dali svoje mišljenje o konceptima na kojima je moguće doći do unutarnjeg konsenzusa o tome što bi BiH kao država trebala predstavljati i kako bi trebala biti uređena.

Član Stručnog tima IDPI-ja Milan Sitarski u izjavi za medije uoči početka konferencije kazao je kako su u BiH sukobljena dva temeljna načela, s jedne strane većinski, tzv. jedan čovjek, jedan glas koncept koji važi u građanskim državama i koncept legitimnog zastupanja konstitutivnih naroda, s druge strane.

"Pokušavamo naći treći put koji bi bio između unitarizma i konfederalizma koji teži separatizmu. Po nama, taj put je put federalizma i konsocijacije. Ima država u demokratskom svijetu, i u Europi i izvan nje, koje su nacionalno pluralne i koje su, također uz velike probleme uspjele formulirati neke političke sustave koji su pomirili ta načela tako da imaju i određenu predstavljenost građana pomirenu s legitimnim predstavljanjem pojedinih konstitutivnih naroda ili kulturnih grupa", kazao je Sitarski.

Sveučilišni profesor Kasim Trnka smatra kako je Daytonski sporazum prevelik naglasak stavio na nacionalno, dok se potpuno zanemaruju ono što je zajedničko za cijelu državu, odnosno identitet BiH.

"Po mom mišljenju, reforme bi trebale ići u dva smjera kako bi se ovi zajednički elementi više valorizirali u ustavnom sustavu, a da se nacionalno pitanje razradi jer je i to pitanje nedovršeno i nije konsekventno izvedeno. Naime, postoji dosta elemenata neravnopravnosti konstitutivnih naroda, pa čak i pripadnika konstitutivnih naroda s obzirom na entitetsku pripadnost", istaknuo je Trnka, upozorivši kako se sadašnjim ustavnim rješenjima pripadnici nacionalnih manjina diskriminiraju.

Po njegovim riječima, političke strukture do sada nisu imale razumijevanja za rješavanje tih pitanja, jer upravo na njima temelje svoje djelovanje i drže svoje pozicije.

"Bez ozbiljne podrške međunarodne zajednice neće biti radikalnih promjena. Međunarodna zajednica mora nešto poduzeti kako bi pomogla domaćim akterima u pronalasku rješenja", kazao je profesor Trnka, upozorivši da bi se produbljivanje unutarnje krize u konačnici moglo odraziti i na sigurnosnu situaciju u državi.

Član Stručnog tima IDPI-ja Ivan Vukoja naglasio je kako ne postoji rješenje koje će se doslovce prekopirati i primijeniti na BiH.

"Svaka složena država razvija svoj specifični model unutarnjeg uređenja, svoj specifični institucionalni i teritorijalni aranžman. Po mom mišljenju, u tom procesu uloga međunarodne zajednice treba biti uloga neovisnog arbitra koji će biti vrijednosno neutralan prema svim modelima i koji će pomoći ako dođe do nerazumijevanja i nemogućnosti postizanja kompromisa", kazao je Vukoja.

Po njegovom mišljenju, koncept nacionalnog i građanskog nije toliko suprotstavljen koliko je stvoreno javno mnijenje o tome.

"Ti koncepti se međusobno uvjetuju i prožimaju i mislim da možemo pronaći specifični model koji odgovara našem stanju, a do tog modela moramo proći dugotrajan proces u koji kad-tad moramo ući i u kojem svi moramo sudjelovati", smatra Vukoja.