BiH ne prijete jaki potresi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH ne prijete jaki potresi, izjavila je Srni profesorica geografije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Jelena Golijanin. Rekla je da se povećana učestalost potesa u pojedinim dijelovima godine ili nizu godina može pripisati periodima intenzivnijeg rasterećenja tla od pritiska uzrokovanog sučeljavanjem ploča, koji se u intervalima oslobađa duž rasjednih zona gdje su i registrirane česte pojave potresa.

"Ovo je u suštini prirodan proces koji prati tektonski aktivne zone. Potrese nije moguće predvidjeti, jedino možemo mjeriti njihovu učestalost i jačinu i prema tome se orijentisati u budućnosti", pojasnila je Golijanin učestalu pojavu potresa na području Balkana. Ona je napomenula da raspored i međusobni odnos, odnosno kretanje tektonskih ploča na Zemlji ima značajan utjecaj na intenzitet i pojavu ptresa.

"Prostor Balkana, u pogledu seizmičnosti, spada u srednje seizmički aktivnu zonu. Činjenica je da se Afrička tektonska ploča podvlači pod Euroazijsku što izaziva pojavu potresa, ali i da postoji sustav od nekoliko manjih tektonskih ploča koje svojim kretanjem uzrokuju razornije potrese u zonama gdje se nalaze, a to je na prostoru Balkana uglavnom na prostoru Grčke, Albanije i djelomično Makedonije", dodala je Golijanin. Turska i Italija, istakla je ona, također su izuzetno podložne razornijim potresima, ali one se ne ubrajaju u balkanske zemlje. Ostale balkanske zemlje podložne su čestim potresima, ali ti potresi ipak spadaju u kategoriju slabijih ili onih srednje jačine - ispod sedam stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

"Usporedo s glavnim rasjedima koji prate granice tektonskih ploča - rasjedi mikroploča: Afričke i Euroazijske, te mikroploča: Egejske, Jadranske, Iberijske i Anatolijske ploče - javljaju se rasjedne zone koje su posljedice same tektonike i koje prate stvaranje mlađih orogenih struktura, odnosno mladih vjenačnih planina", rekla je Golijanin za Srnu.

Prema njenim riječima, te zone se odlikuju pojačanom seizmičnošću i u njima su smještene uglavnom doline rijeka, kotline, kraška polja i tektonska jezera, kao što je Ohridsko jezero, ali i zone visokih planina - Treskavica, Kopaonik. "BiH ne prijete jaki pjotresi, ali povijesne činjenice ukazuju na pojavu potresa srednje jačine koji su pogodili Banjaluku, a koja se upravo nalazi na jednoj od rasjednih zona koje sam ranije spomenula. To su prostori duž kojih se najlakše oslobađa energija nastala uslijed sučeljavanja tektonskih ploča", konstatirala je.

Golijanin je napomenula da se u BiH dnevno u prosjeku dogode tri slabija potresa, a godišnje i desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. "Česti potresi na sjeverozapadu BiH /livanjski kraj/ uzrokovani su rasjedom koji se proteže sjevernom stranom Livanjskog polja. Također, područje uz južnu Hercegovinu /Mostar, Čapljina, Stolac, Nevesinje i Trebinje/ i Banjalučku regiju seizmološki je najaktivnije u BiH. Ipak, štetne posljedice koje sa sobom nose potresi tih intenziteta mogu se preduprijediti boljom gradnjom i monitoringom", ocijenila je Golijanin