BiH nema jedinstven registar o djeci žrtvama nasilja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je vršnjačko i uopće nasilje nad mladima u mnogome pomjereno s fizičkog na verbalno i uznemiravanje putem interneta Bosna i Hercegovina još nema jedinstven registar o djeci žrtvama nasilja. Zbog toga je svaka aktivnost škole i nevladinog sektora da unaprijedi stanje važna, piše Federalna.ba.

Neka istraživanja, poput onoga koje je proveo Univerzitet u Tuzli pokazuju da je 69 posto mladih uzrasta od 15 do 19 godina bilo izloženo određenom obliku nasilja. Nešto manji postotak, oko 55 posto djece uzrasta od dvije do 14 godina imalo je iskustva s vršnjačkim nasiljem, pokazalo je istraživanje UNICEF-a. Unatoč tome BiH još nema jedinstven registar o djeci žrtvama nasilja. Najmlađi iz ruralnih područja poput Novog Šehera očekuju podršku starijih.

''Mislim da se to treba prijaviti nastavnicima ili nekome, a ako se to nastavi - i pedagogici. Bilo kako samo da se to riješi''.

''Bilo koga da  vidim na ulici bih zovnuo da mi pomogne da spriječimo to''.

„Ja bih pozvao sve nastavnike i pedagogicu da se to riješi.“

Većina ovih učenika ističe kako osobno nisu bili izloženi nasilju, ali da su mu svjedočili.

''Imala sam priliku vidjeti, ali nikada nisam sudjelovala u tome. Mislim da to ne bi trebali da radimo zato što nije pristojno''.

Određen broj učenika ne vjeruje da ih institucije mogu zaštiti u slučaju da prijave ili se suprotstave protagonistima nasilja pa bi se, kažu, pretvarali kao da ništa nisu vidjeli.

''I ako bih vidio, ne bih baš želio sudjelovati zato što bi to bilo loše za mene''.

Upravo zbog ovoga vrijedna je svaka aktivnost koju na odjeljenskim zajednicama vode škole, ali i nevladine organizacije, koristeći, kroz projekte, financijsku podršku vlasti.

''Drago nam je da je Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti prepoznalo važnost jednog ovakvog projekta pogotovo zbog činjenice da je u javnom prostoru jako malo zastupljeno, a svjedoci smo da se u posljednje vrijeme sve više pojavljuje ne toliko fizičko nasilje, nego verbalno i nasilje putem interneta'', istaknuo je Maid Buljubašić, voditelj projekta Vršnjačko nasilje stop.

Iako se o vršnjačkom nasilju mnogo govori, posebno na odjeljenskim zajednicama u školama, zbog njegove transformacije, smatraju prosvjetni radnici, potrebno je više učiniti u zajednici.

''Treba nastaviti s ovakvim aktivnostima ne samo u mojoj nego u svim školama u ZDK-u i u FBiH. Jako je aktuelna tema i treba nastaviti s tim da se djeca što više upoznaju'', naglašava direktor Osnovne škole Novi Šeher Zijad Meškić.

U svijetu, koji je globalno obilježen nasiljem i u kojem ponajviše ispaštaju djeca i mladi, svaka slična aktivnost je prijeko potrebna.