BiH odana multilateralizmu i rješavanju sporova mirnim putem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ocijenio je u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda da su mir i sigurnost, ljudska prava i razvoj stupovi UN-a, ali da svijet danas nije ni miran niti siguran.

''Ugrožen je nepravdom, nejednakošću i netrpeljivošću koje urušavaju temelje ljudskosti. Svjedočimo ljudskoj patnji koja nadilazi granice i kapacitete pojedinih država. Glad, siromaštvo, bolesti, prisilne migracije i prirodne katastrofe pogađaju milijune ljudskih bića. Brojne države i društva su u neprestanim sukobima, a nasilje odnosi nebrojene žrtve'', naglasio je Izetbegović.

Naglasio je kako je svijet suočen s najgorom krizom prisilnih migracija od Drugog svjetskog rata jer je šezdeset milijuna ljudi napustilo svoje domove zbog ratova, progona i kršenja ljudskih prava, zbog čega životare u izbjegličkim logorima.

Izetbegović smatra kako ti ljudi ne smiju biti bezlična statistika, oni su ljudska bića i imaju sva prava na budućnost bez nasilja, budućnost ispunjenu nadom i šansom, dodajući da je "njihova tragedija i naša tragedija, a njihova budućnost i naša budućnost".

''Ova kriza ne zahtijeva samo humanitarnu reakciju, već i održivo političko rješenje. Zahtijeva snažnije političko liderstvo i odlučnost, kao i reorganizaciju djelovanja, te operativnih i financijskih strategija na državnom, regionalnoj i međunarodnoj razini'', kazao je.

"Nitko neće biti zapostavljen''

Podsjetio je da je BiH zemlja čije su stotine tisuća građana iskusile tragediju izgona iz vlastitih domova, zbog čega ovom pitanju pridaje veliki značaj te je izrazio nadu da će obaveze koje su države članice preuzele u okviru Agende 2030 imati istinski učinak.

Ovaj dokument sadrži obećanje da "nitko neće biti zapostavljen", i obvezu da se ojačaju najranjiviji, te Izetbegović ističe da za milijune izbjeglica i raseljenih osoba to znači mogućnost povratka vlastitom domu, ili bolju integraciju u društvu domaćina, ili naseljavanje u treće zemlje ukoliko je neophodno.

BiH, dodao je, u potpunosti podržava Agendu 2030 te je najavio da kao novoizabrana članica Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a, namjerava imati aktivnu ulogu u implementaciji ovog transformacijskog obrasca za promjenu.

''Agenda 2030 ne samo da zahtijeva transformaciju "za ljude", već i "za planet". Razvoj ne smije biti nauštrb staništa. Ukoliko ne poduzmemo hitnu i koordiniranu globalnu akciju da preokrenemo postojeće trendove degradacije životne okoline i klimatskih promjena, riskiramo da ugrozimo budućnost kakvu priželjkujemo generacijama koje dolaze'', kaže Izetbegović.

Izrazio je zabrinutost narušavanjem svjetskog mira i sigurnosti uzrokovanim kako novim tako i starim konfliktima, posebno na Bliskom Istoku. Izraelsko-palestinski sukob, koji traje više od 60 godina, glavni je i stalan izvor nestabilnosti na Bliskom Istoku te smatra da je hitno nužan nov poticaj pregovorima.

''Svjetski mir i stabilnost dramatično je narušen nasiljem i zločinima nad narodom Sirije. Žalosti saznanje da ni najutjecajniji globalni i regionalni akteri dosada nisu uspjeli naći mirno rješenje krize u Siriji, ali BiH podržava mirovne pregovore iz Ženeve i nastojanja Međunarodne grupe za podršku Siriji da iznađe političko rješenje ovog sukoba'', naglasio je.

Ocijenio je da je takozvana "Islamska država Iraka i Levanta" (ISIL) dramatično destabilizirala Siriju, Irak, kao i šire područje Bliskog Istoka, postajući opasna prijetnja međunarodnoj sigurnosti, a njihova ideologija, ciljevi i djelovanje suprotstavljeni su svim civilizacijskim vrijednostima i normama.

Nijedna država nije imuna na terorizam

Stoga je najoštrije osudio zvjerstva, sistematska kršenja ljudskih prava i povrede međunarodnog prava koje čini ISIL, najavljujući da će BiH, kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, i dalje davati doprinos međunarodnim naporima da se ova teroristička organizacija degradira i porazi.

''Terorizam je globalna prijetnja. Nijedna država nije imuna na ovu prijetnju, niti joj se ijedna država može suprotstaviti sama. Uz plimu nasilnog ekstremizma terorizam postaje sve veći izazov koji zahtijeva sveobuhvatan odgovor. Ovaj problem ne treba povezivati s ma kojom religijom, nacionalnom ili etničkom grupom'', ukazao je Izetbegović.

Posebno je naglasio da oni koji vrše, organiziraju i potiču terorističke napade, tvrdeći da to rade u ime islama, žele pretvoriti islam u ideologiju globalnog straha, ali isključivost, radikalizam, ekstremizam i terorizam su neprihvatljivi sa stajališta bilo koje religije, uključujući i islam.

''BiH je snažno opredijeljena za borbu protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Duboko smo zabrinuti porastom nasilnog ekstremizma, te pridajemo veliki značaj borbi protiv ovog fenomena'', istaknuo je Izetbegović.

Smatra kako efikasno tretiranje uzroka sukoba na cjelovit način zahtijeva dublje razumijevanje društvenih, kulturoloških i ekonomskih faktora, a ne samo vojnih i političkih, kao i širu, multidimenzionalnu viziju i strategiju za iznalaženje rješenja.

''Iznad svega, zaustavljanje sukoba zahtijeva političko liderstvo u cilju mobiliziranja volje i resursa potrebnih za djelovanje. Takvo djelovanje nije ni jeftino niti je lišeno rizika, ali predstavlja naš dug pred ljudskošću koja nas spaja '', poručio je.

S tim u vezi naglasio je kako je BiH istinski odana multilateralizmu i rješavanju međunarodnih sporova i sukoba mirnim putem te je izrazio uvjerenje da su sve države članice UN-a jednake u pravima i obavezama, ali i da trebaju u cijelosti poštivati suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost drugih.

''Koristeći prednosti našeg geografskog položaja, kao most između Istoka i Zapada, ali i točku susreta civilizacija, naša je želja poticati dijalog i razumijevanje, te stvarati partnerstva s prijateljskim zemljama'', kazao je Izetbegović, dodajući da mir nije puko odsustvo nasilja - mir je sloboda od straha i nesigurnosti.

U obraćanju Generalnoj skupštini UN-a predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zaključio je da put napretka vodi od okončanja siromaštva i smanjenja nejednakosti, preko izgradnje pravičnih, jednakih, tolerantnih i otvorenih društava, uz poštivanje ljudskih prava i promociju vladavine prava.