Boljka države
BiH postala migrantski 'hot spot'?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Treba osmisliti programe za povratak migranata iz Bosne i Hercegovine u zemlje porijekla, a u taj proces će se uključiti i Europska unija. To je poruka austrijskog ministra unutarnjih poslova. I dok Europa tek počinje da razvija strategiju povratka, u našoj zemlji ostaje '''zarobljeno'' na tisuće migranata. Zašto je to tako i šta vlasti Bosne i Hercegovine rade na poboljšanju situacije?
Readmisija je mukotrpan, trom i kompliciran proces, kažu u Službi za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine. Najveći problem je što većina migranata da lažni iskaz, te je često nemoguće dokazati njihov identitet. A upravo je to preduvjet za pokretanje postupka readmisije. Čak i ako su podaci istiniti, ubrzo se nailazi na još jedan zid – zemlje porijekla reagiraju presporo, ili ne reagiraju uopće.
Bez pomoći Evropske unije teško da će stvari krenuti na bolje, priznaje ministar bezbjednosti Selmo Cikotić. Činjenica je da je Europa do sada novčano dosta pomogla Bosni i Hercegovini, ali je 94 posto novca otišlo na humanitarni aspekt, dok im sigurnosni nije bio prioritet.
Oko sedam i pol tisuća migranata trenutno je u Bosni i Hercegovini. Do Hrvatske, prve stanice na tlu Europske unije, sve teže dolaze. Brojne su tvrdnje i svjedočenja da se hrvatska policija služi ne tako principijelnim metodama sprječavanja ulaska u zemlju. Nije nepoznanica i da migrante, bez obzira na to iz koje zemlje ušli u Hrvatsku, često prebacuju na tlo Bosne i Hercegovine. Ništa bolje nije na granici sa Srbijom, koja se pokazala kao najporoznija. Uz ograničene kapacitete Granične policije, ovakva statistika nije iznenađenje.
Ipak, dok nadležni tvrde da rade sve što je u njihovoj moći, od početka migrantske krize kritizirani su da su olako shvatili ozbiljnost situacije, te da su napravili mnogo propusta.
Od početka migrantske krize, kroz Bosnu i Hercegovnu su prošle više od 62 tisuće migranata. To su samo oni registrirani. Iz naše zemlje u istom razdoblju protjerano je oko 3.700 stranih državljana. Podaci o traženju azila pokazuju da gotovo nitko ne želi da se zadrži u Bosni i Hercegovini. Migranti na sve načine teže da je napuste. Zbog još veće želje Europske unije da ne završe na njenoj teritoriji, naša zemlja silom prilika postala je migrantski ''hot spot''.