Kakva ih sudbina čeka?
BiH priznala propuste, ali ništa nije poduzela sa ruskim diplomatima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Tri mjeseca od otkrića Detektora da su dvojica protjeranih ruskih diplomata sada akreditirani u Bosni i Hercegovini, domaće vlasti još nisu pronašle odgovor na ovaj potez Rusije. U intervjuu s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem za novi Detektor magazin upitan je zna li gdje su danas ova dvojica diplomata i što rade u BiH. Analizirano je i što su domaće vlasti trebale uraditi, ali i kakav sigurnosni rizik sada predstavljaju diplomate koje NATO zemlje smatraju opasnošću.
Dvojica ruskih diplomata koji su akreditirani u BiH nakon što su protjerani iz drugih zemalja, i dalje se nalaze u državi, dok domaće vlasti još uvijek traže način da odgovore na potez Rusije da ih pošalje u Sarajevo.
"Mogu samo imati sumnje"
Nakon što tjednima nije odgovarao na pozive Detektora, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je u intervjuu potvrdio da Ilija Serov i Anton Sokolov još uvijek uživaju diplomatski status. Na pitanje zna li što oni trenutno rade u BiH, Konaković je imao kratak odgovor.
"Ne", kaže on i dodaje kako ne zna šta su njihove stvarne namjere.
"Što mogu saznati, na koji način mogu doći do informacija i što planiraju s tim informacijama, nemam egzaktne pokazatelje, mogu samo imati neke sumnje", dodaje Konaković.
Detektor je u rujnu otkrio da su dvojica ruskih diplomata – jedan protjeran iz Hrvatske, a drugi iz Sjeverne Makedonije – svoju diplomatsku misiju nastavili u BiH. Istraživanje je otkrilo da su domaće vlasti akreditirale njih dvojicu iako ih dvije prijateljske zemlje iz okruženja smatraju opasnošću. Konaković kaže kako je to pokazatelj slabosti cjelokupnog bh. sistema, za koju najviše drži odgovornom bivšu ministricu vanjskih poslova Biseru Turković, naglašavajući da su dvojica diplomata ušli kao turisti te da su naknadno od tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova dobili diplomatski status.
Poligon za dokazivanje moći
"Rusija promatra ovaj dio Zapadnog Balkana i BiH možda primarno kao poligon za dokazivanje neke svoje vrste moći i ostvarivanje nekih svojih ciljeva", kaže Konaković i objašnjava da Rusija opstruira put BiH prema Europskoj uniji i NATO-u.
Dok druge zemlje bez puno oklijevanja protjeruju ruske diplomate za koje utvrde da krše uobičajene diplomatske protokole zemlje domaćina, ministar vanjskih poslova BiH se pravda da to ne može uraditi.
"Nažalost, skučene su nam mogućnosti da bismo mogli hitro, promptno, adekvatno reagirati i u fazi smo neke vrste istraživanja šta je to zapravo moguće uraditi, ne samo u ovom nego i u svim narednim slučajima", kaže Konaković.
Dodaje da je nakon Detektorovog teksta zatražio da se dvoje spornih diplomata dodatno provjere. Smatra da je prije protjerivanja diplomata potrebno dokazati da rade protiv interesa BiH i da se ne pridržavaju domaćih zakona.
"Ukoliko bude bilo kakvog zakonskog osnova, ja ću, naravno, koristiti sve ono što mi zakon dozvoljava. Onako, kako bih srcem reagirao, danas nemam, nažalost, mogućnost da uzmem olovku i eventualno sankcioniram ili vratim kući", kaže Konaković.
Prvi i jedini stvarni službeni odgovor na rusko slanje protjeranih diplomata u BiH bilo je pismo ministra Konakovića Rusiji da takve osobe više ne šalje u BiH.
Kaže da na pismo nije dobio odgovor, kao niti dodatne podatke od domaćih obavještajnih i drugih agencija.
Poslije intervjua s ministrom Konakovićem, razgovarali su s troje stručnjaka za vanjsku politiku, sigurnost i strani utjecaj Rusije, da čujemo njihovo mišljenje kako su bh. vlasti reagirale na potez Rusije.
Nema slučajnosti
Dekan Fakulteta političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo takav potez ocjenjuje prilično naivnim.
"Kao da se obraćate jednoj državi koju vi smatrate izuzetno prijateljskom, koja je pogriješila, slučajno to uradila. Ovdje znamo, a svjestan je i ministar vanjskih poslova, da to nije slučajno", objašnjava Turčalo i dodaje kako sve što Rusija radi, posebno od početka invazije na Ukrajinu, BiH ne može doživljavati prijateljskim.
"Optimalan odgovor bi bilo ukidanje ID-a, time i boravka, te dvojice diplomata, budući da postoje pouzdane informacije iz zemlja koje su članice NATO-a da su se oni u tim zemljama bavili aktivnostima koje su suprotne Bečkoj konvenciji", kaže Turčalo.
On smatra kako nije toliko bitno kad su ti ljudi ušli u BiH, ali da jeste bitna reakcija nakon što se to otkrije te da ona bude institucionalna, a ne pojedinačna.
S tim se slaže i Marina Vulović sa Njemačkog instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku, koja dodaje da je takva komunikacija s Kremljom znak slabosti institucija BiH.
Pročitajte još
"Pravi potez bi bio izbaciti takve diplomate koji su se već pokazali da podrivaju ustavni poredak u drugim zemljama. Zašto bi onda BiH dala dobrodošlicu u svoju zemlju? Pravi potez bi bio izbaciti te faktore iz zemlje, a ne zamoliti Rusiju da prestane da ih šalje jer Rusija sigurno neće prestati da ih šalje", kaže Vulović, podsjećajući da je samo u 2022. godini Njemačka protjerala tridesetak ruskih diplomata, a oko 70 od početka invazije na Ukrajinu.
Kasno za idealnu reakciju
Safet Mušić sa Instituta za sigurnost i borbu protiv terorizma u Londonu smatra da je ipak kasno za bilo kakvu idealnu reakciju, ali odgovornost za propuste ispostavlja obavještajno-sigurnosnom sistemu BiH.
"Nije preostalo puno mogućnosti Ministarstvu vanjskih poslova da reagira poslije ovoga što se desilo, zato što su ljudi već dobili potrebnu dokumentaciju, odnosno potrebno odobrenje da mogu boraviti i raditi u BiH. Tu se javlja jedan drugi problem, a to je funkcioniranje našeg sigurnosnog sistema, odnosno obavještajno-sigurnosnog sistema, koji ima određene nadležnosti kada su u pitanju sigurnosne provjere za diplomatske predstavnike", kaže Mušić za Detektor magazin.
Turčalo smatra kako proglašavanje spornih diplomata nepoželjnim osobama ne bi bilo nikakav presedan s obzirom na to da je BiH već imala takve situacije.
"Koliko se sjećam, radilo se o iranskim, možda još nekim diplomatima, tako da zapravo to ne bi bilo uvođenje novih praksi i pokazalo bi ozbiljnost i opredijeljenost ka partnerima koji nama zaista i jesu ključni, a to su EU i zemlje transatlantskog područja", kaže Turčalo.
