BiH puna 'tempiranih bombi'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Narušeno mentalno zdravlje i emocionalno stanje populacije u Bosni i Hercegovini posebno je izraženo posljednjih godina i iziskuje najozbiljniji pristup struke i medija u procesu od identifikacije do rješavanja problema, upozorio je za "Nezavisne" Aleksandar Milić, psiholog i sudski vještak iz Banja Luke.

I trostruko ubojstvo u Livnu, u kojem je Anto Niče (35) brutalno ubio majku, brata i snahu, kako napominje Milić, tek je pokazatelj da se jedino "s povodom" zanimamo za najvažnija pitanja u očuvanju zdravlja jedne zajednice, što je, po njegovom mišljenju, površan odnos prema krucijalnim pitanjima, odnosno tek reakcija na posljedicu.

Prevencija

"Ono što mi ostvarujemo zove se sekundarna i tercijarna prevencija, iako imamo generacije odnjegovane u nasilju, poprilično neuređen odnos u kompletnoj zajednici, dakle niz ozbiljnih rizičnih faktora", zaključuje Milić.

Dva mjeseca ranije dvadesetdevetogodišnjak je u Modriči ubio trogodišnju kćerku i sebe. U prošloj godini registrirana su i ubojstva djece u obitelji, poput ubojstva Smaje Ćesira (4), dvogodišnjeg Ajnura Smole...

Prema podacima MUP-a HBŽ, regije na kojoj se dogodio i posljednji zločin, u prvih devet mjeseci ove godine evidentirano je 59 slučajeva nasilja u obitelji, dok se na području FBiH, prema procjenama tamošnje policije, kreće oko 150 potencijalno opasnih osoba, u pogledu agresivnosti i emocionalnih afekata. Procjene su da situacija nije ništa bolja ni u RS.

Velik broj potencijalno opasnih

"Evidentno je da je veliki broj onih koje možemo smatrati potencijalno opasnima, iako zajednica nema svijest o tome sve dok ta opasnost ne postane očigledna. Takozvane emocionalno tempirane bombe, koje su također nerijetko počinitelji kaznenih djela, osobe su kojima vladaju emocionalni doživljaji, koji se obično završavaju afektom i to s najtežim posljedicama po obielj, srodnike, odnosno osobe s kojima je počinitelj najbliži", naglašava Milić.

Iako manje u odnosu na prošlu godinu, u RS je u devet mjeseci ove godine evidentirano 248 kaznenih djela nasilja u obitelji ili obiteljskoj zajednici. Svaki od prijestupnika zakonski se tretira, ovisno od težine kaznenog djela, ipak je po ocjeni stručnjaka, primarna prevencija ključ zrelosti društva, odnosno edukacija, podizanje svijesti stanovništva, njegovanje zdravih međuljudskih odnosa, psihoterapija.

"Čak i da to učinimo, imali bismo prve rezultate za dvadesetak ili više godina. Jer besperspektivnost, individualizam u negativnom smislu, izostanak razumijevanja, prostora za toleranciju, nedostatak kontrole i odgovornosti, doveli su do jedne vrste ratničkog odnosa među ljudima, što je poražavajuće", zaključuje Ivan Šijaković, sociolog.

Bez dostojanstva

Podsjetimo, sudionici asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" nedavno su na sastanku zaključili kako teška ekonomska situacija, gubitak perspektive i iznevjerena očekivanja, te razdoblje tranzicije i turbulentni politički procesi u tijeku i nakon ratnih događanja 90-tih godina prošloga stoljeća, umnogome su utjecali na stanje mentalnog zdravlja stanovništva Bosne i Hercegovine.

''BiH je, nažalost, postala zemlja čijim građanima je u velikoj mjeri oduzeto dostojanstvo. Danas je, prije svega, socioekonomska stvarnost dovela do toga da ljudi izgube dostojanstvo'', kazao je psiholog Bojan Šošić, navodeći "da smo svjedoci toga da ljudi prodaju 'obraz' za koru kruha, da se prodaju i kupuju glasovi, te stavovi ljudi".

Prof. dr. sc. Norman Sartorius je na nedavnoj konferenciji u Mostaru kazao kako su problemi mentalnog zdravlja sve učestaliji u svijetu.
"Stigma čovjeka isključuje iz života, iz društva, ostavlja ih po strani, posramljene i postiđene, preplašene da se vrate u zajednicu koja ih ne prima. Stigma nije samo na čovjeku koji ima probleme, već i na svim ljudima koji ga okružuju. Čitava obitelj osjeća tu stigmu", kazao je Sartorius.

Ratna i poslijeratna traumatizacija

Pročelnik katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Miro Klarić tada je naglasio kako je stupanj ratne i poslijeratne traumatizacije i beznađa otežavajuća okolnost za sve stanovnike BiH.

"Problemi mentalne naravi kod naše populacije su iznimno veliki što su pokazala brojna istraživanja u lokalnoj zajednici. Učestalost mentalnih poremećaja puno je veća u BiH nego u stabilnim društvima, i to ne za malo, već i do pedeset posto veća. Provedba projekta mentalnog zdravlja zbog toga je iznimno značajna za bh. društvo, posebice što se mentalno zdravlje u konačnici reflektira i na tjelesno zdravlje", kazao je Klarić.