BiH tranzit za drogu, a nema velikih zapljena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je BiH tranzitna zemlja na putovima droge iz Azije i Južne Amerike prema Europi, bh. sigurnosne agencije, za razliku od kolega iz regiji, ne mogu se pohvaliti većim zapljenama narkotika, i to prije svega "teških" droga kao što su heroin i kokain, pišu Nezavisne novine.

Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Slovenija u posljednjih nekoliko mjeseci bilježe rekorde kada su u pitanju zapljene i svako malo javnost su obavještavale o presretanju i oduzimanju stotina kilograma heroina i kokaina.

Samo u posljednjih godinu dana zemlje regije, bez BiH, oduzele su više od dvije tone ovih droga, međutim u BiH je oduzeto svega oko dva kilograma. U zajedničkoj akciji Srbije, Hrvatske i Španjolske nedavno je zaplijenjena 1,1 tona kokaina, a u dva kamiona koja su prevozila voće iz Španjolske u Sloveniju otkriveno je 175 kilograma kokaina. Također, Hrvatska je početkom travnja na graničnom prijelazu Bajakovo u privatnom vozilu njemačkih registracijskih oznaka pronašla 261 paket heroina ukupne težine oko 140 kilograma, a sigurnosne agencije Crne Gore prošle godine u luci Bar oduzele su preko 250 kilograma kokaina tržišne vrijednosti oko 15 milijuna eura.

S druge strane, službeni podaci u BiH pokazuju da je MUP RS tijekom cijele prošle godine oduzeo ukupno 943 grama heroina i 96,5 grama kokaina, dok je federalni MUP zaplijenio 1,269 kilograma heroina i svega 30,5 grama kokaina. U akcijama zapljene droge, kada su u pitanju entitetski MUP-ovi, učestvovalo je stotine policajaca i uhićeno je na stotine dilera.

"Kokain i heroin s Kosova preko Sandžaka dolaze u BiH. Policajci iz Bosne nemaju obavještajne pozicije u podzemlju i među krijumčarima i tu je problem. Isto tako i korupcija je veliki problem jer krijumčari inače biraju siromašne zemlje kako bi lakše potkupili policiju", rekao je Marko Nicović, međunarodni stručnjak za borbu protiv trgovine narkoticima.

On naglašava da je i u Bosni i Hercegovini sve veće tržište s obzirom na povećanje broja narkomana i da je svima jasno da transport kokaina i heroina ide preko bh. teritorije.

Od velikih proizvođača iz Afganistana, preko Turske, prije svega heroin ide preko Bugarske, Rumunjske, i Makedonije, odakle preko Crne Gore, Srbije, BiH i Hrvatske se prebacuje u Sloveniju, a zatim u druge europske zemlje.

Da je BiH jedan od glavnih tranzitnih putova od velikih proizvođača do najvećeg tržišta i zemalja zapadne Europe, potvrđuju i službeni izvještaj američkog State Departmenta. U posljednjem izvještaju, između ostalog, navodi se da BiH nije veliki proizvođač ili potrošač narkotika, ali da jeste tranzitna zemlja za krijumčarenje, i to zbog svoje strateške pozicije.

U izvještaju iz 2014. godine piše da preko BiH droga iz Južne Amerike završava na tržištu Europe, ali i ona proizvedena i prerađena u jugoistočnoj Aziji također svoj put k glavnom tržištu EU nađe preko BiH.

"Granična policija BiH, carina i SIPA imaju problema sa financiranjem i osobljem", navedeno je u izvještaju u kojem se dodaje da je tijekom cijele 2013. godine u BiH oduzeto ukupno šest kilograma heroina i 351 gram kokaina.

"Glavni problem je sigurnosni sustav koji nije dobro organiziran i on ne može biti funkcionalan. U okruženju su zapljene velike, a mi stalno pričamo kako imamo dobre rezultate, međutim sve je lako izmjeriti, pogotovo kad pravimo komparaciju sa okruženjem", rekao je Dragomir Jovičić, sigurnosni stručnjak i bivši ministar policije RS.

On kaže da je svima jasno da je BiH tranzitno područje, ali da zbog neadekvatno organiziranog sigurnosnog sustava nema velikih zapiljena.

"Previše je agencija i sve svašta rade. Korupcija je veliki problem, ali i loša kadrovska politika", kaže Jovičić.