Žrtva nasilja
BiH zaboravila provesti obveze iz UN Konvencije protiv mučenja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prva odluka pred UN Odborom protiv torture u kojoj se odlučivalo o predstavci žrtve seksualnog nasilja donesena je protiv Bosne i Hercegovine.
U studenom 2017. godine preživjela žrtva ratnog seksualnog nasilja iz BiH, zastupana od nevladine organizacije TRIAL International, UN Odboru protiv torture podnijela je opomenu protiv Bosne i Hercegovine.
Javna isprika
Opomena se odnosila na neuspjeh bh. vlasti da ispune Konvencijom preuzete obaveze i žrtvi ratnog seksualnog nasilja omoguće efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju.
Navedenom odlukom Odbor nalaže Bosni i Hercegovini da joj se isplati naknada štete, te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći.
Pročitajte još
Također, naloženo je da se preživjeloj osigura javna službena isprika.
U odluci se, također, navodi da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti efektivni sustav reparacija na državnoj razini kako bi se pružili svi oblici reparacije žrtvama ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja, te pripremiti i usvojiti okvirni zakon koji bi jasno definirao kriterije za sticanje statusa žrtve ratnih zločina, uključujući seksualno nasilje i utvrdio koja su specifična prava zajamčena žrtvama u cijeloj državi.
''Ovu odluku smatramo revolucionarnom ne samo na razini naše države nego i globalno, jer je ovo prva odluka pred ovim tijelom u kojoj se odlučivalo o predstavci žrtve ratnog seksualnog nasilja, te prva odluka Odbora o predstavci pojedinca kojom se ispituje primjenjivost zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete u predmetima mučenja'', ističe Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International u BiH.
Ona nadalje pojašnjava kako je UN Odbor s jedne strane osudio propust Bosne i Hercegovine da usvoji zakonodavstvo i razvije praksu izvršenja koji omogućava da se dosuđena naknada štete, poput one dosuđene u kaznenom postupku, zaista i naplati.
''S druge strane, ovo je prvi put da se jedno međunarodno tijelo za zaštitu ljudskih prava izjasnilo o praksi primjene zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete žrtava mučenja u BiH tako što je osudilo ovu praksu napominjući da se zbog kontinuirane traume s kojom žrtve torture žive nakon pretrpljenog mučenja, zastarni rokovi ne bi smjeli primjenjivati, jer se time žrtvama uskraćuje pravo na naknadu i rehabilitaciju koja im je potrebna, a država propušta provesti svoju obavezu iz člana 14 Konvencije, ostavljajući žrtvu seksualnog nasilja bez pravedne i adekvatne naknade štete'', navodi Hanušić Bećirović.
Pravna pomoć
Pravna pomoć preživjeloj žrtvi ratnog seksualnog nasilja je započela u kaznenom postupku pred Sudom BiH što je rezultiralo time da je to bio drugi slučaj u kojem je (u lipnju 2015. godine) dosuđen imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku u BiH, u iznosu od 30.000 KM.
S obzirom da počinitelj nije imao imovine i da dosuđeni iznos nije bilo moguće naplatiti, izvršni postupak se nije mogao provesti do kraja.
Obzirom da u BiH ne postoji Fond iz kojeg bi se u ovakvim situacijama automatski osigurala naplata dosuđenog iznosa, jedina mogućnost koja bi žrtvi nakon neuspješno provedenog izvršnog postupka teoretski preostala bila bi pokretanje parničnog postupka kako bi se utvrdila dodatna odgovornost entiteta i države za naknadu pričinjene štete.
Međutim, odlukom Ustavnog suda BiH iz 2014. godine zauzet je stav da se na tužbene zahtjeve za naknadu štete u parničnim postupcima usmjerenih protiv entiteta i države, primjenjuju zastarni rokovi od tri do pet godina iz Zakona o vezanim odnosima, te se ovakvi tužbeni zahtjevi od donošenja odluke Ustavnog suda BiH odbijaju pred domaćim sudovima, zbog čega je žrtva, obzirom i na činjenicu neprovodivosti presude iz kaznenog postupka ostala bez efektivnog pravnog lijeka za ostvarivanje naknade štete.
Značajnu podršku prilikom podnošenja ove opomene pred UN Odborom protiv torture pružile su Britansko veleposlanstvo u Sarajevu, dugogodišnji partner u radu TRIAL Internationala, kao i međunarodna nevladina organizacija Amnesty International, priopćeno je iz TRIAL Internationala u BiH.
