Bit će revidirani smrtni slučajevi od korone u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini je potrebno revidirati smrtne slučajeve ili odrediti višak smrtnosti da bi se pouzdano utvrdilo jesu li svi smrtni slučajevi koji su evidentirani kao posljedica covida-19 zaista prouzrokovani virusom korona.

Mišljenja su ovo medicinske struke na očigledan problem velike smrtnosti uzrokovane covidom-19 u BiH, jer prema statistici, BiH ima najveći broj smrtnih ishoda od virusa korona u usporedbi sa zemljama regije.

Tako se, prema podacima na stranici "Our world in data", navodi da BiH do sada ima više od 240.000 prijavljenih slučajeva zaraze i više od 11.000 smrtnih slučajeva, dok je u Srbiji do sada virusom korona zaraženo više od milijun ljudi, a zabilježeno je nešto više od 9.000 preminulih od covida-19. Također, u Hrvatskoj, gdje je evidentirano nešto više od 400.000 slučajeva zaraze, zabilježeno je oko 8.900 smrtnih slučajeva, a u Sloveniji, u kojoj je do sada bilo oko 300.000 zaraženih, od posljedica covida-19 preminulo je više od 4.500 osoba.

Moguće greške

Kako su stručnjaci pojasnili za "Nezavisne novine", moguće je da je tijekom evidentiranja razloga smrtnih ishoda u vrijeme pandemije dolazilo do grešaka, jer su i osobe koje su umrle od drugih oboljenja, a pritom su bile pozitivne na virus korona, evidentirane kao da su preminule od posljedica covida-19.

Jela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, rekla je da na smrtnost utiču brojni faktori, kao što je starost stanovništva, jer, kako je navela, što je stanovništvo starije, to će i broj preminulih biti veći.

"Znamo da su starije osobe najosjetljivije i najviše umiru od covida-19. Također, ako imate veći posatotak kroničnih bolesnika u populaciji, imaćete i veći broj smrtnih slučajeva", navela je Aćimović za "Nezavisne novine", dodajući da je problem i ako se epidemija nekontrolirano širi, jer što je veći broj zaraženih, bit će i veći broj težih slučajeva, pa i slučajeva sa smrtnim ishodima. Istaknula je da broj preminulih zavisi i od načina kako se prijavljuju smrtni slučajevi, odnosno od toga kako netko prepoznaje je li netko umro od covida ili ne.

"I tu može da bude grešaka, dosta zemalja je revidiralo svu dokumentaciju o smrtnim slučajevima, da vide jesu li dobro zaključili je li netko stvarno umro od covida ili je umro s covidom", pojasnila je Aćimović.

Istaknula je da će ova dokumentacija morati biti revidirana i u Srpskoj, jer, kako je navela, prema informacijama kojima raspolažu, mnogi slučajevi su prijavljeni kao smrt od covida-19, a prema pravim definicijama ne bi trebalo.

"Do sada nismo imali vremena da se tome posvetimo, ali ćemo to takođe morati uraditi", kazala je Aćimović za "Nezavisne novine", dodajući da ona ipak smatra da je najveći razlog većoj smrtnosti nekontrolirano širenje virusa korona.

"Što je veći broj pacijenata u bolnicama, to će zdravstveni radnici imati manje vremena da se njima posvete", zaključila je Aćimovićeva.

Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), za "Nezavisne novine" je rekao da je pitanje smrtnosti građana RS tijekom pandemije nešto što bi trebalo da se razmatra u širim stručnim krugovima, te da ne bi smjelo da bude tema dnevnopolitičke rasprave.

"Ako je netko, na primjer, dobio moždani udar, koji je tako masivan da bi sigurno umro i bez covida, uzrok njegove smrti je moždani udar, a ne covid", kazao je Stevandić, dodajući da postoji mogućnost da su takvi slučajevi do sada ipak evidentirani kao covid.

Revidiranje novih podataka 

Kada je riječ o revidiranju ovih podataka, Stevandić smatra da je najbolje uraditi širi stručni konsenzus u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

"Činjenica je da smo mi mnogo više nego ostali upisivali ljude da su umrli od covida, a oni su umrli od drugih oboljenja", kazao je Stevandić, dodajući da dodatni problem predstavlja to što se ljudi koji se zaraze virusom korona kasno jave liječniku, te onda dolaze s kasnim simptomima bolesti, što povećava smrtnost.

Da se evidencija preminulih od covida-19 u BiH vodi manjkavo, za "Nezavisne novine" je potvrdio i Ednan Drljević, infektolog iz Opće bolnice "Abdulah Nakaš" Sarajevo, koji navodi da u službama koje prijavljuju smrtne slučajeva najmanje ima epidemiologa i infektologa.

"To vodi tko kako stigne, te je prijavljivanje iz domova zdravlja i bolnica katastrofalno", rekao je Drljević.

Dodao je da osobe koje preminu dok su pozitivne od covida u BiH su prijavljene kao da je covid-19 uzrok smrti, a to nije uvijek slučaj.

"Bilo je slučajeva da čovjek ima karcinom i metastaze, a bio je pozitivan na covid. On je umro od metastaza, a ne od covida", kazao je Drljević, navodeći da je zbog toga potrebno odrediti višak smrtnosti, koji bi pokazao tko je točno od čega umro.

"Treba napraviti usporedbe koliko je ljudi umrlo u posljednjih pet godina s podacima koliko je ljudi umrlo u godinama covida, te ta razlika predstavlja višak smrtnosti", naveo je Drljević, dodajući da je, nažalost, od pojave pandemije virusa korona dosta ljudi u BiH umrlo, jer nisu mogli doći do liječnika, a kronični su bolesnici.