Bolnice su se svele na preživljavanje i kupovinu najjeftinijih sredstava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U svakom slučaju, mora postojati odgovornost. Ne može tek tako nestati, umrijeti, toliko beba'', rekao je Harun Drljević, predsjednik Liječničke komore FBiH, komentirajući nedavno priznanje iz mostarske bolnice da je od deset preminulih beba njih sedam imalo doticaja s bakterijom Klebsiella Pneumoniae od čega je za tri smrti bakterija glavni krivac.

U razgovoru za Dnevni avaz Drljević je rekao kako smatra kako su razvoj zdravstva i razina zdravstvene usluge izravno proporcionalni uloženom novcu. Pojašnjava da u slučaju smrti beba u Mostaru mora točno biti utvrđeno gdje je infekcija unesena, tko je dogovoran za njezino prenošenje i što se dogodilo.

Dodao je kako se očito radi o medicinskim greškama, koje su dosta prisutne u bolnicama. Ipak, ističe kako se bolničke infekcije ne događaju samo u BiH nego i u najrazvijenijim klinikama u svijetu.

''Ako vi ne ulažete u zdravstveni sustav, vi riskirate da dobijete smanjenu kvalitetu zdravstvene zaštite. A kada se gledaju europski parametri, mi smo na dnu ljestvice zdravstvene zaštite. Zdravstvena usluga jedna je od najlošijih. Medicina je prije dvadeset godina u odnosu na današnju bilo mnogo naprednija'', rekao je Drljević.

Navodi i kako pritisak menadžera zdravstvenih ustanova na liječnike da se štedi nerijetko dovodi u pitanje kvalitetu zdravstvene usluge, dok za propuste koji mogu nastati zbog loših uvjeta rada ili korištenja stare i neadekvatne medicinske opreme odgovara liječnik.

''Sve se svodi na golo preživljavanje, na kupovinu najjeftinijih, a ne najkvalitetnijih sredstava, a očekuju se vrhunski rezultati. Sve zdravstvene ustanove moraju izraditi jasne protokole održavanja higijene'', kaže Drljević.

Naveo je kako u zeničkoj bolnici kupuju ''nekakva dezinfekcijska sredstva, ne zna se ni što su, ali bitno je da su na tenderu najjeftinija''.

''To je strašno. Mi, ipak, koliko je do nas, poduzimamo mjere da do infekcija ne dođe. To je vječita borba, ako mi u jednom trenutku popustimo, opet će nam se isto dogoditi'', upozorava Drljević.

Podsjećamo, nakon prošlotjedne informacije o smrti beba još uvijek nema novih očitovanja iz SKB Mostar o stanju na odjelu na kojem se pojavila bakterija.

Iz Ministarstva zdravstva HNŽ-a je zatraženo izvješće o bolničkoj infekciji na Odjelu za intenzivno liječenje i neonatologiju, poduzetim mjerama za suzbijanje i sprječavanje bolničke infekcije kao i o svim drugim aktivnostima u svezi ovog događaja.

Podsjećamo, od početka 2015. umrlo je desetero djece od 91 djeteta koliko ih se liječilo. Kod sedmero je nađena bakterija, s tim da je u tri slučaja to glavni uzrok smrtnosti iako ne jedini.

Federalna epidemiologinja Jelena Ravlija rekla je kako se vrlo intenzivno provode protuepidemijske mjere, mjere kontrole i mjere nadzora.

''Povjerenstvo nije mišljenja da se obustavi rad odjela, ali s obzirom na iskustva drugih zemalja, nije isključena ni ta opcija'', rekla je Ravlija na prošlotjednoj konferenciji za medije.