Borba za prevlast u SDA: Kongres određuje sudbinu podijeljene stranke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dugogodišnja borba dvije frakcije za prevlast u SDA, koja je intenzivirana smrću predsjednika Sulejmana Tihića, posljednjih mjeseci je kulminirala gotovo odsudnom borbom "bakirovaca" i "tihićevaca" za prevlast u stranci i zauzimanje najviših pozicija u institucijama i na čelu javnih kompanija.

Previše apetita, a premalo pozicija

Naime, preuzimanje kontrole nad svim ključnim pozicijama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini entiteta, ali i države, za Bakira Izetbegovića moglo bi se pokazati kao dvosjekli mač iz jednostavnog razloga što je previše apetita, a premalo pozicija.

Drugim riječima, neki članovi u duboko podijeljenom Predsjedništvu SDA svoju podršku Izetbegoviću, kao neprikosnovenom "broju jedan", uvjetovali su određenim pozicijama u vlasti i na čelu velikih javnih kompanija. No, kako implementacija izbornih rezultata ide sporo, tako je i nervoza ovih dužnosnika sve izražajnija.

Zbog toga su se u posljednje vrijeme pojavile informacije da Izetbegović ne bi imao ništa protiv odgađanja stranačkog Kongresa, koji je planiran za 26. svibnja i na kojem će biti biran novi predsjednik i kompletno rukovodstvo, kako bi dobio na vremenu i učvrstio svoju poziciju u središnjici, ali i na terenu.

Devastiranje 'tihićevaca'

Na potpuno legalan i legitiman način (koji je istovremeno moralno iznimno upitan) Izetbegović se u međuvremenu okružio odanim kadrovima u institucijama sustava, pa je tako instalirao Denisa Zvizdića za državnog premijera, Fadila Novalića za federalnog predsjednika Vlade, dok je u fotelju Predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH zasjeo Šefik Džaferović. Bilo kome tko poznaje stanje u SDA jasno je da Izetbegović u ovom trenutku kontrolira glavne poluge izvršne i zakonodavne vlasti.

Međutim, hoće li mu sve ovo biti dovoljno da u potpunosti devastira "tihićevce" i lidera ove struje Adila Osmanovića, nekada najbližeg Tihićevog suradnika i predvodnika reformske struje u stranci, pokazat će već sljedećih nekoliko mjeseci.

Na pojavu informacija u mogućoj odgodi Kongresa stranački dužnosnici različito gledaju. Sanjin Halimović, jedan od potpredsjednika SDA, koji zasad "klacka" u odluci kojoj se struji prikloniti, kaže da nije bilo govora o mogućem odgađanju.

"Moje osobno mišljenje je će Kongres biti u svibnju. Ono što je bio rezultat Konvencije – ispunili smo. Sačuvano je jedinstvo stranke i pobijedili smo na izborima. Sada je Kongres prijeko potreban stranci, jer on mora postaviti neke stvari na svoje mjesto", ističe Halimović.

Neki ne mogu odgovoriti zadacima

Upitan na što konkretno misli, odgovara da svi iz SDA ne mogu odgovoriti zadacima, pa i neki od onih koji se nalaze na pozicijama.

"To se odnosi i na jedan broj članova Predsjedništva stranke", poručuje Halimović, potvrđujući time da će sljedećih mjeseci i na samom Kongresu biti izuzetno burno.

Sam Džaferović, također potpredsjednik stranke i čovjek koji glasi za velikog profesionalca, ali i dužnosnika bliskog Izetbegovićevom krilu, naglašava da nema govora o odgađanju Kongresa.

"SDA je velika politička stranka i razumijem da kod nekih protivnika postoji velika želja za našim slabljenjem i da nam ne ide kako treba. Međutim, moram ih ražalostiti, u SDA ide sve kako treba, a sada smo u fazi implementacije izbornih rezultata", navodi Džaferović.

"Kongres će biti 26. svibnja, tu nema dileme", uvjerava on.

Sadik Ahmetović, još jedan potpredsjednik SDA, inače najbliži suradnik Adila Osmanovića, kaže da nije siguran bi li i odgoda Kongresa nešto promijenila.

Kongres za osvježenje

"U svakom slučaju, već šest godina traje mandat rukovodstva stranke i mislim da je puno toga sazrelo, pogotovo kada je u pitanju teren, da se provedu izbori. Siguran sam da će Kongres donijeti osvježenje i demokratizaciju stranke", zaključuje Ahmetović.

Upravo se u ovim njegovim riječima krije strateška tendencija "tihićevaca" da se pokušaju izboriti s Izetbegovićevim načinom vođenja stranke, koje je sve više autokratsko.

"Osvježenje i dolazak novih ljudi, onih koji bi imali logičan napredak u strukturama SDA, jako su potrebni stranci. Ono što je važno jeste da SDA ostane demokratska stranka, a Kongres je mogućnost da šansu dobiju mlađi, oni koji zagovaraju suvremene politike i europske principe", poentira Ahmetović.

Valja podsjetiti kako je i Salko Sokolović, potpredsjednik SDA i čelnik županijskog ogranka u HNŽ-u, nedavno rekao kako je SDA došla u situaciju da se sve češće pojačava ta neka linija podijeljenosti između uvjetno rečeno ‘Bakirovih’ i ‘Sulejmanovih’.

Čini se da bi stoga upravo predstojeći Kongres mogao biti jedan od najznačajnijih u povijesti SDA, stranke koja je nastala kao ideološki pokret, ali koja se pod Tihićeviom vodstvom umnogome reformirala. On će nam, naime, nesumnjivo pokazati hoće li SDA nastaviti vlastitu demokratizaciju, ili će se vratiti tradicionalnim vrijednostima i bliskoj povezanosti s Islamskom zajednicom BiH.