Borovac: Evidentirano 98.000 interno raseljenih osoba u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je na sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH kazala da su osnovni ciljevi Strategije i Revidirane strategije za provođenje Aneksa VII Daytonskog sporazuma, da se dovrši proces povratka izbjeglica iz BiH i raseljenih osoba u BiH, da se realizira povrat imovine i stanarskih prava, dovrši proces rekonstrukcije stambenih jedinica za potrebe povratnika i osiguranje uvjeta održivog povratka i procesa reintegracije u BiH.

Ona je, prezentirajući članovima Komisije izvještaja o realizaciji Revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma, podsjetila da je od 1992. do 1995. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo približno 2,2 milijuna ljudi.

Od toga je 1,2 milijuna zatražilo izbjegličku zaštitu u više od 100 zemalja širom svijeta, a 40 posto od ukupnog broja izbjeglica praktično su dobili neki status i prihvat u zemljama regije. Istovremeno, u BiH je bilo oko milijun interno raseljenih osoba.

''Još računamo da je stvarni broj onih koji nose status izbjeglica, bez da su integrirani u zemlje prihvata, 21.890 izbjeglica'', navela je Borovac, dodajući da su to i službeni podaci UNHCR-a.

Kada je riječ o raseljenim osobama u BiH, Borovac navodi da je oko milijun osoba bilo raseljeno, te da se raseljenje unutar BiH smanjivalo od 1996. kada je taj broj bio oko milijun, do 2015. godine kada je evidentirano 98.000 interno raseljenih osoba u BiH.

Govoreći o obnovi stambenog fonda radi povratka, ocijenila je da su napravljeni veliki koraci, uz pomoć međunarodne zajednice.

Obnovljeno 340.000 tisuća objekata

''U BiH je od 440.000 razrušenih objekata obnovljeno oko 340.000. U periodu od donošenja Revidirane strategije 2010. do 2014. godina, kako se ulagalo u obnovu stambenih objekata, podaci govore da se istovremeno ulagalo u infrastrukturu radi održivosti povratka'', istaknula je ministrica Borovac.

Navela je da još postoji i značajan broj kolektivnih centara.

Istaknula je da će nastaviti realizaciju započetih projekata sve dok postoje zahtjevi za povratak.

Ministrica je informirala članove Zajedničke komisije i da je u tijeku veliki državni projekt koji je dio Regionalnog stambenog projekta s tri države u regiji - Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom.

Nakon diskusije, članovi ove komisije su prihvatili razmatrani izvještaj s nekoliko zaključaka i proslijedit će ga u dalju parlamentarnu proceduru.

Zajednička komisija podržala je inicijativu poslanice Maje Gasal-Vražalica kojom se poziva Vijeće ministara BiH da pokrene inicijativu, putem vlada entiteta i županije, u skladu s ustavnim nadležnostima, da bi se pristupilo izradi pravilnika o akreditaciji za pravo prednosti za obitelji djece i osoba s poteškoćama u razvoju/invaliditetom, radi provođenja obaveze BiH iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Podržan je Izvještaj o radu Vijeće nacionalnih manjina BiH za 2015. godinu, kao i Specijalni izvještaj o (ne)poštivanju ljudskih prava i prava iz oblasti rada u kompaniji ''Boksit'' Milić s predloženim preporukama, čiji je podnosilac Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH.

Zajednička komisija za ljudska prava je razmatrala i Posebni izvještaj:“Pristupačnost radnih prostora zakonodavnih tijela u BiH osobama s invalitetom“, koji je sačinila Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH.

Potreban poseban izvještaj

Tijekom diskusije je ustanovljeno da je izvještaj sačinjen na osnovu informacija koje ne prikazuju stvarno stanje u ovoj oblasti. Također je konstatirano da informacija koja je dostavljena iz PSBiH Instituciji ombudsmana za ljudska prava ne prikazuje činjenično stanje o pristupu radnim i drugim prostorima u zgradi PSBiH osobama s invaliditetom.

Nakon obavljene rasprave, zaključeno je da se domovima PSBiH predloži da zaduže Instituciju ombudsmena za ljudska prava da u roku od šest mjeseci dostave dopunjeni posebni izvještaj, koji će prikazati stvarno stanje u ovoj oblasti.

Članovi Zajedničke komisije upoznali su se s problemima u provođenju Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Na osnovu iznesenih činjenica, zaključeno je da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa nije u mogućnosti izraditi i dostaviti izvještaj o provođenju Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.