Bošnjaci govore bosanskim jezikom, ili?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) bi, po prirodi akademije kao institucije duboke utemeljenosti i sigurnosti u iskazima o stvarima kojima se bavi, trebala strogo voditi računa o posljedicama koje impliciraju njene izjave.Ali njena najnovija izjava o imenovanju bosanskog jezika ne samo da ne vodi računa o utemeljenosti i istinitosti tih tvrdnji nego još manje vodi računa o moralnosti intencija koje sadrže njeni stavovi i o kriterijima upotrebe tnanosti, stoji u priopćenju Bošnjačke akademija nauka I umjetnosti a koje prenosimo u cijelosti.

Za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini nije prihvatljivo da bilo tko od bošnjačkih predstavnika na bilo kojem nivou i u bilo kojoj instituciji pravi kompromis oko imena bosanskog jezika i pokušajima da ga se zamijeni nekim neustavnim terminima. Ovo je stav članova Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji su danas na sjednici pored ostalog razmatrali status bosanskog jezika u Republici Srpskoj.

Obrazlažući ovakav stav, članovi Rijaseta su istakli da već desetljećima, nažalost, svjedoče kako je jedan od primarnih zadataka Srpske akademije nauka i umjetnosti, sa sjedištem u Beogradu, i njenih akademika nacionalista očuvanje i promoviranje velikosrpske hegemonističke politike na Balkanu.

‘’U to smo se najbolnije uvjerili u vremenima Agresije na državu Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina prošlog stoljeća i genocida nad bošnjačkim narodom. Zato se posljednje ideološki dizajnirane priče o bosanskom jeziku samo uklapaju u taj dugovjeki nacionalistički mozaik bezprizornog i vrijeđajućeg beščašća pod krinkom tzv. Nauke; kaže se u priopćenju Islamske zajednice.

Naglašava se da nije poznato da se u svijetu ijednom drugom narodu i društvu osporava pravo na vlastiti jezik, vlastitu jezičku tradiciju, na povijesno pamćenje, kulturu, nacionalni identitet, „kao što se to od strane SANU i nacionalista akademika, u ime srpskoga naroda, osporava bošnjačkom narodu“.

Ovakvi bi istupi, dodaje se u priopćenju, u normalnim vremenima, bili više za žaljenje, gnušanje, ignoriranje, ali kad se zna da su u Bosni i Hercegovini i na Balkanu fašizam i fašizoidnost tijesno isprepleteni s tzv. demokratizacijskim procesima, „onda ima razloga da budemo zabrinuti“.

Članovi Rijaseta su mišljenja da nijekanje jezika jest jednako nijekanje naroda i njegova ukupnog duhovnog i kulturnog naslijeđa oblikovanog na maternjem jeziku, a „ nijekanje bosanskog jezika jest nijekanje prava na život Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, prava na životni prostor, prava na nacionalno dostojanstvo, prava na mirniju budućnost“.