Bošnjaci na popisu: Pokazale su se dvije stvari

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Popis stanovništva je pokazao dvije stvari, a to je da se gotovo 99 posto muslimana opredijelilo za Bošnjake, muslimana je 0,2 posto kao i Bosanaca, a također se 99 posto opredijelio za bosanski jezik. Drugim riječima, ovaj popis nam je pokazao da je više od 52 posto Bošnjaka i da im je materinji jezik bosanski, dakle, svi smo Bošnjaci i govorimo bosanskim jezikom'', rekao je prof.dr. Hasan Zolić, ekspert za statistiku i demografiju, koji je na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu danas održao predavanje o temi ''Značaj popisa stanovništva u BiH za Bošnjake''.

Govoreći o općem značaju popisa stanovništva, rekao je kako popis nije značajan samo za Bošnjake nego za svo stanovništvo BiH, a značaj je i taj što se putem popisa dolazi do činjeničnog stanja jedne zemlje, odnosno BiH gdje se na osnovu toga utvrđuje koliko ima stanovnika, kakva je struktura stanovništva, starosna, spolna, obrazovna, imovno stanje stanovništva, čime raspolaže BiH, kojim prirodnim potencijalima, izgrađenim objektima u proizvodnji, infrastrukturi i drugo.

''Drugim riječima, putem popisa dolazimo do svih onih podataka potrebnih da se ocijeni razina razvijenosti jednog društva'', naglasio je te podsjetio da je 1991., kada je bio održan popis stanovništva u BiH, bilo 36 posto onih koji govore bosanskim jezikom, oko 1.620.000, ali da se jedan broj katolika srednje Bosne također izjasnio da im je materinji jezik bosanski.

Govoreći o tome da bi popis mogao biti poništen ukoliko se do 1. srpnja ne počne s objavom njegovih rezultata, Zolić je kazao da je Agencija za statistiku BiH objavila preliminarne podatke u studenom, ali od tada do danas se nije ništa objavilo.

Kaže da su objavljeni oni podaci koji se odnose na prisutno stanovništvo, broj stanova, broj domaćinstava, veličina, međutim, potrebno je isključiti ono stanovništvo koje je po standardima europske zajednice ne pripadaju statistički građanima BiH, a to je ono stanovništvo koje godinu i više dana nije prisutno u BiH.

Također, podsjetio je Zolić, ima popisnica u kojima su se ljudi upisivali po dva puta, te da to treba očistiti i na osnovu toga da se dođe do stalnog stanovništva, ali tu nastaje problem, ''kako utvrditi to stalno stanovništvo, odnosno, nerezidentno''.

Kaže kako je europska zajednica pokušala putem stručnjaka, tzv. IMO tima te su 2015. utvrdili kriterije po kojima bi trebalo utvrditi taj broj nerezidentnog stanovništva, ali Republika Srpska ne prihvata te kriterije, već traže da pored tih kriterija, pitanja od 1.do 7. se uvrsti i pitanje 40, a to je mjesto rada i školovanja.

''A to znači da bi se broj stanovnika u BiH umanjio za više od 400.000'', naglasio je Zolić.

Po zakonu, kaže, ako se podaci ne budu počeli objavljivati u sljedeća dva mjeseca, postoji opasnost da ti podaci ne budu više validni, a to znači da nisu upotrebljivi i popis se poništava.

''Zbog toga je potrebno i apeliram da se nađe modus i da se podaci počnu objavljivati i da se otvori taj proces'', zaključio je prof.dr. Zolić.