Broj migranata koji su ilegalno ušli u BiH porastao za više od 70 posto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Broj migranata koji su u ovoj godini tražeći put prema Europskoj uniji (EU) ilegalno ušli u Bosnu i Hercegovinu, pogotovo onih s Bliskog istoka i iz zemalja zahvaćenih sukobima, porastao je za više od 70 posto.

Prema podacima Granične policije, u prvih šest mjeseci ove godine, prilikom ilegalnog prelaska granice otkrivene su 172 osobe, a preko 90 ih je s područja zahvaćenih sukobima. Najviše je državljana Pakistana, kojih je otkriveno 52, potom 25 iz Afganistana, državljana Sirije je bilo 12, Iraka tri, te jedan migrant iz Palestine.

Statistički podaci iz 2015., kada su u istom razdoblju otkrivena tri migranta s područja Bliskog istoka, a 2016. ih je evidentirano samo šestero, pokazuju nagli rast ilegalnih prelazaka granice.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) u Graničnoj policiji navode da operativni podaci ipak ukazuju da BiH nije izložena masovnom migracijskom riziku, piše Birn.

“Situacija u Srbiji i Makedoniji, gdje već duže vrijeme boravi veliki broj migranata ‘zaglavljenih’ na balkanskoj ruti, ukazuje na moguće aktivnosti, među kojima je i pronalazak alternativnih ruta kretanja prema zemljama EU, a koje mogu uključivati i tranzit preko teritorije BiH. Slučajevi evidentirani u 2017. ukazuju na to da migranti iz zemalja visokog migracionog rizika, u pojedinačnim slučajevima i u manjim grupama, nastoje koristiti teritorij BiH kao tranzitno područje na putu prema EU”, kaže glasnogovornica Granične policije Sanela Dujković.

Analitičari smatraju da je i broj potencijalnih grupa za krijumčarenje migranata opao.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku Jasmin Ahić mišljenja je da se ne može detektirati poseban razlog zbog kojeg je došlo do pokušaja korištenja BiH kao tranzita za migrante.

“Sada su pokušaji evidentno individualni i ne predstavljaju visok rizik ugrožavanja za BiH. Nema realnih pokazatelja o eventualnoj navali. Ovo su očajnički pokušaji onih koji nemaju baš nikakve nade za azil u Europskoj uniji”, kaže Ahić.

Deportacija ili azil

Iz Granične policije pojašnjavaju da, u slučajevima kada spriječe ilegalni prelazak ili utvrde da osoba nezakonito boravi u BiH, dolazi do sankcioniranja, i osoba se predaje Službi za poslove sa strancima, čiji pripadnici nakon utvrđivanja identiteta i dokumentiranja predmeta, odnosno utvrđivanja nezakonitog boravka ili ulaska, osobu najčešće predaju nadležnoj službi Srbije.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kazao je BIRN-u BiH da se strani državljani, u skladu sa Sporazumom o readmisiji, mogu odmah vratiti u državu iz koje su ušli, ukoliko je evidentno da je to zabilježila druga strana, što je najčešće Srbija.

Ujić pojašnjava da se Službi predaju i strani državljani koje u dubini teritorije, ne na graničnom pojasu, uhvati Granična policija ili neka druga policijska agencija, ali za koje se ne zna kuda su ušli u BiH i nema dokaza da su to uradili iz Srbije.

“Nakon što se predaju Službi, pokušavamo utvrditi njihov identitet kroz intervjue i utvrditi pravac ulaska kroz BiH, odnosno iznaći dokaze da su ušli s teritorije Srbije. Da li je to dokaz u vidu da su boravili u kampu u Srbiji ili da im je ta država donijela rješenja o boravku ili da su podnijeli zahtjev za azil u susjednoj državi, znači pokušavamo s prikupljenim dokazima da ih vratimo u zemlju iz koje su ušli u BiH”, navodi Ujić.

Prema njegovim riječima, Sporazum o readmisiji predviđa skraćeni postupak, u roku od 24 sata, i redovni, koji može trajati od 15 do 45 dana, ovisno kada se prikupe dokazi i ako zemlja unaprijed prihvati dokaze da su ušli s njene teritorije.

Dio migranata je prethodno tražio azil u Srbiji, nakon čega su isto uradili i u BiH, a u Ministarstvu sigurnosti kažu da tada utvrđuju identitete, rute dolaska te situaciju na tom području.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, ove godine su 44 osobe iz Centra za ilegalne migrante u Lukavici podnijele zahtjev za azil, dok je u prvoj polovici 2016. taj broj bio dvostruko manji.

“Tražitelji azila su iz Afganistana, Pakistana i Libana. Za određeni broj osoba je postupak obustavljen, jer su iste napustile BiH, a preostali se nalaze u postupku”, kažu u Ministarstvu sigurnosti i dodaju da procedura za azil traje pola godine.

Veći broj osoba u Imigracijskom centru

Ujić napominje da Hrvatska ili Slovenija vraća migrante u BiH ukoliko imaju dokaze da su ušli s teritorije naše države. Kaže i da je došlo do povećanja broja migranata u Imigracijskom centru za više od 300 posto u odnosu na prošlu godinu.

“Ranije su u Imigracijskom centru problematiku predstavljali državljani Srbije, Albanije i Turske, a sada problematika ide sa ovim osobama s Bliskog istoka, gdje su sukobi”, kaže Ujić.

Grupe od po nekoliko ilegalnih migranata koje je ove godine nalazila Granična policija obično su otkrivane u blizini granice, ili u kamionima koji prevoze gume, ivericu i metalne konstrukcije.
“Zbog registriranja većeg broja slučajeva korištenja tovarnog prostora za krijumčarenje migranata,

Granična policija uvela je privremenu mjeru pojačane kontrole i obaveznog pregleda svih teretnih motornih vozila koja u BiH ulaze iz Srbije i Crne Gore”, kažu u Graničnoj policiji i dodaju da je najveći broj osoba u ilegalnom prelasku državne granice otkriveno oko Bijeljine.

U Graničnoj policiji tvrde i da u kontinuitetu evidentiraju slučajeve državljana Turske koji nastoje da nakon legalnog ulaska u našu zemlju ilegalno prijeđu u Zapadnu Europu.

Iz Državnog tužiteljstva su ove godine priopćili da je u akciji “Bosfor” privedeno šest osoba zbog krijumčarenja ilegalnih emigranata s područja Turske i Sirije u zapadnoeuropske zemlje.