Kleveta
Budućnost u ovoj zemlji imat će uhode
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Napravljen je ogroman korak unazad. Složni su u tome novinari i medijski djelatnici koji su komentirali uvođenje klevete u Krivični zakonik Republike Srpske naglašavajući kako je odluka donesena ishitreno, da nema veze s europskom praksom i da će, osim novinara, ''stradati'' i obični građani koji se usude reći nešto protiv vlasti.
Pročitajte još
Neprihvatljivo i štetno
Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, kaže za Bljesak.info kako je bilo kakvo ograničavanje ili kriminaliziranje slobode govora, a napose medijskog djelovanja neprihvatljivo i štetno.
''Više je stvari problematično u nacrtu izmjena zakona za kojega očekujem da će biti bitno korigiran kada bude konačno usvojen. Ali želio bih se osvrnuti samo na medijski dio. Drakonske financijske kazne moraju biti dramatično smanjene'', kaže Krešić.
Banjalučki novinar Nebojša Šatara naglašava kako je zakon prvenstveno uperen protiv slobode govora i izražavanja što je zajamčeno Ustavom i svim mogućim svjetskim poveljama o ljudskim pravima.
''Smatram da će, ukoliko bude usvojen nakon javne rasprave od 60 dana, najviše pogoditi medije koji rade pošteno svoj posao, a posebno istraživačke novinare, koji će zbog autocenzure i straha od moguće tužbe odustati od pisanja tekstova u vezi sa korupcijom, nepotizmom i drugim temama od javnog značaja'', kaže Šatara za Bljesak.info.
Na udaru i građani
Ističe kako najavljeni zakon ''izvjesno neće potkačiti portaloide bez impresuma i jasnog vlasništva, koje potom preuzimaju 'mejnstrim' mediji, a koje po mojoj procjeni i kreiraju strukture bliske vlastima s ciljem diskreditacije svojih političkih protivnika.
Na udaru neće biti samo novinari i mediji već i prosječni građani RS, koji neće smjeti da napišu status na Facebooku ili tweet, niti da u kafani 'olajavaju' vlast.
Nebojša Šatara
''Osim toga, na udaru neće biti samo novinari i mediji već i prosječni građani RS, koji neće smjeti da napišu status na Facebooku ili tweet, niti da u kafani 'olajavaju' vlast jer ukoliko se netko nađe 'iznenađen i uvrijeđen' mogao bi biti drakonski kažnjen u visini od desetak ili čak stotinu tisuća maraka. I na kraju, ovo nikako nije dobro ni za samu vlast, koja bi bila dugotrajnija da je poput vrbe, a ne hrasta, koji često pukne u naletima vjetra'', kaže Šatara za Bljesak.info.
Milanka Kovačević, urednica i novinarka na radiju Gacko i portalu Direkt, navodi kako su novinari odmah znali da će, ako bude zavisilo o zastupnicima, izmjene Krivičnog zakonika biti usvojene.
Konj u parlamentu
''Jer, osobe koje danas čine skupštinsku većinu su na daljinsko upravljanje, centar za donošenje odluka im je iz glave izmješten u partijske centrale, u ovom slučaju kabinet predsjednika RS. Skupštinsko sito, podešeno da propušta gore od goreg, dalo je pravo onima koji malo znaju i malo čega se stide, da donose odluke koje će u ovom društvu hraniti i promovirati najgore ljude i najniže u čovjeku. Zato će budućnost u ovoj zemlji imati potkazivači, uhode, laskavci, a za neprijateljske elemente proglašavaju one koji imaju čast i govore istinu. Ili barem očekuju elementarnu pravdu'', rekla je Kovačević za Bljesak.info navodeći kako od javne rasprave ne očekuje ništa.
Istaknula je kako su na zakonu radili pogrešni ljudi.
''Prijedlog zakona, kao i usvojeni nacrt, pišu neki ljudi koji se ne osvrću na mišljenje jer su vođeni interesom. A interes je da društvo ima samo jednu istinu - onu koju kaže predsjednik. Situacija je takva da Dodik slobodno može konja staviti u parlament. Nitko ne bi vidio razliku'', rekla je Kovačević.
Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara, kaže kako će predloženi zakon imati vrlo loš utjecaj na medije i novinare u cijeloj Bosni i Hercegovini jer prijetnje tužbama, mogućnost velikih kazni, iscrpljujućih procesa, pa i mogućnost pritvaranja ili ček i zatvora ovisno o presudi izniman je pritisak na slobodu rada i dovodi do autocenzure i cenzure.
''I ja i novinarske organizacije smatraju ovo vrlo opasnim smjerom i ponovo apeliram na autoritete da povuku ovaj prijedlog zakona'', rekla je Sever za Bljesak.info.
Bizaran argument
Navela je kako kriminalizacija klevete i uvrede postoji u nekim europskim zemljama, ali svakako nije europska praksa ili preporuka.
Argument o tome da je ovo europska praksa je zaista bizaran.
Maja Sever
''Štoviše, u Preporukama Europske komisije za smanjivanje pritiska SLAPP tužbi vrlo jasno stoji preporuka dekriminalizacije. Dakle, argument o tome da je ovo europska praksa je zaista bizaran. Sve novinarske organizacije se bore i za ukidanje te odredbe u kaznenim zakonima u zemljama u kojima e još uvijek na snazi. U Hrvatskoj je to jedan od važnijih zahtjeva prema vladi i onima koji odlučuju'', rekla je Sever.
Vuk Vučetić, doktor komunikoloških znanosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe kako su ove izmjene korak unazad kada je u pitanju demokratski potencijal društva.
''Činjenica je da je BIH jedna od prvih država koja je počekom 21. stoljeća učinila veliki demokratski iskorak jer je dekriminalizirala klevetu zbog čega je u stručnoj javnosti označena kao pozitivni primjer ne samo u regiji nego i u Europi. Ovaj iskorak je trebao poslužiti kao primjer koji trebaju slijediti i ostale zemlje a ne da se izmjene na neki način pravdaju usklađivanjem sa postojećim evropskim standardima. Dakle, ako ja to dobro razumijem, Europa je u ovom slučaju bila ta koja bi se trebala prilagođavati standardima koji su već uspostavljeni i koji funkcioniraju u praksi u BiH a samim tim i Republici Srpskoj u zadnjih dvadeset godina'', kaže Vučetić.
Generiranje straha
Smatra kako bi prilagođavanje europskim standardima trebalo podrazumijevati kreiranje jednog drugačijeg ambijenta kada je u pitanju rad medija i veći stupanj neovisnosti i samostalnosti profesije, kvalitetniji uvjeti rada i bolji položaj novinara u društvu, snažniji novinarski sindikat, veća prava.
''Činjenica da nitko iz novinarske i medijske zajednice nije bio uključen u kreiranje ovog nacrta zapravo slikovito govori o odnosu prema stručnoj zajednici. Također, problemi širenja govora mržnje, negativnih komentara, klevete, uvreda i slično su gorući u online prostoru. Međutim, cijenim da bi trebalo uložiti više institucionalnog i sistemskog napora u razvoj medijske pismenosti, koja može biti od pomoći svima da razumiju da ponašanje o online prostoru ima svoje dalekosežne posljedice i da je za rješavanje problema u ovoj oblasti potrebna dugoročna strategija, a ne ad hoc zakon'', kaže Vučetić i naglašava kako osvima treba biti jasno da se ova oblast ne može riješiti preko noći.
Te procese moraju voditi specijalizirani tužitelji i suci, a ne, da ne zvučim podrugljivo, pravosudni djelatnici koji se bave procesuiranjem krađe špinata na tržnici.
Zoran Krešić
Smatra kako je potrebno pokušati stvoriti širu koaliciju profesionalnih medija i novinara, akademske zajednice, donositelja odluka koji bi radili na stvaraju pravnog okvira za rješavanje ovih problema.
''Pošto nisam pravnik ne mogu sa stručnog aspekta komentirati pojedine detalje nacrta, ali smo već do sada mogli da čujemo kritike stručnjaka koji ističu da ne postoje precizne definicije ključnih pojmova u nacrtu kao i da postoji niz pravnih nelogičnosti i neusklađenosti koje potencijalno mogu izazvati kaos u praksi. Jasno je da ovakav zakon ne pogađa samo novinarsku zajednicu nego praktično čitavo društvo, jer će izvjesno je, generirati strah, paranoju i autocenzuru, što svakako nije smjer kojim treba da ide demokratsko društvo ili društvo koje to želi da postane'', kaže Vučetić i navodi kako se nada da će vlast shvatiti da je, bez obzira na motive, u potpunosti ishitreno reagirala u ovom slučaju.
Krađa špinata i kleveta
Krešić pak naglašava kako je i dosadašnja praksa bila prepuna manjkavosti.
Pročitajte još
''Lošim se pokazala i sadašnja praksa u procesuiranju djela klevete ili povrede časti i ugleda. Te procese moraju voditi specijalizirani tužitelji i suci, a ne, da ne zvučim podrugljivo, pravosudni djelatnici koji se bave procesuiranjem krađe špinata na tržnici ili pak nedoličnog ponašanja'', kaže Krešić za Bljesak.info.
Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj izazvala je brojne osude u javnosti. Reagirala su sva novinarska udruženja, veleposlanstva, Europska unija tvrdeći kako se radi o gušenju sloboda, zastrašivanju medija ali i o jačanju režima.
Interes je da društvo ima samo jednu istinu - onu koju kaže predsjednik. Situacija je takva da Dodik slobodno može konja staviti u parlament. Nitko ne bi vidio razliku.
Milanka Kovačević
Tako je predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin rekao je to ''zlokobna najava stvarnih namjera vladajućeg režima u ovom entitetu da u potpunosti onemogući prava i slobode govora, mišljenja, okupljanja i djelovanja svim neistomišljenicima''.
Mini Bjelorusija
''Ukoliko se zaista ostvare namjere i ovi zakonski propisi stupe na snagu, djelovanje slobodnih medija i organizacija civilnog društva u RS-u kao i sloboda govora svih građana neće više biti moguća. Po svemu sudeći imat ćemo jednu mini Bjelorusiju unutar BiH'', izjavio je Blagovčanin.
Podsjećamo, Narodna skupština RS je prošlog tjedna podržala nacrt izmjena entitetskog krivičnog zakona kojima bi se nakon dva desetljeća ponovo kriminalizirala kleveta i za to bi krivično djelo bile propisane drakonske novčane kazne od dvije i po do više od 100 tisuća KM.
Nacrt zakona, kojeg je podržalo 49 od 83 zastupnika je poslan u javnu raspravu koja bi trebala trajati 60 dana, a vlasti RS odlučne su da zakon pokušaju progurati kroz entitetski parlament do ljeta.
Istovremeno vlast RS odbila je sve primjedbe novinarske zajednice i organizacija civilnog društva, ali i međunarodne zajednice koje su upozorile da se time planira ugušiti nezavisne medije i spriječiti svaka kritika vlasti. Inače, sloboda medija jedan je od 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kao kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
