Čak 901 maloljetnik u sukobu sa zakonom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čak 901 maloljetnik u BiH lani je bio u sukobu sa zakonom, što je nešto povoljnija statistika u odnosu na godinu ranije, kada ih je prijavljeno 916, ali je i dalje daleko od idealne.

Maloljetničko prijestupništvo posebno je zastupljeno u području imovinskih delikata, gdje, na primjer, spadaju lakše ili teške krađe, pljačke i slično.

Naime, lani su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prijavljene 592 osobe mlađe od 18 godina zbog kaznenih djela koja se odnose na imovinu, što predstavlja visokih 65 posto u odnosu na ukupan broj prijava.

Alarmantna je činjenica da policajci interveniraju čak i zbog djece mlađe od 14 godina.

"Prema starosnoj strukturi, od ukupnog broja prijavljenih maloljetnika, 259 njih je starosti od 16 do 18 godina, 77 je starosti od 14 do 16 godina i 23 su do 14 godina", kazali su za Nezavisne novine iz Institucije ombudsmana za djecu RS.

Ombudsman za djecu RS ističe da su u grupi kazneno odgovorne djece najčešće mališani od 16 i 17 godina. Ovakvom ponašanju, kako upozorava, često prethodi ili ga prati zanemarivanje djeteta unutar obitelji i prekidanje redovnog školovanja.

"Kaznena djela su izvršena najčešće zajedno sa drugim maloljetnicima ili mlađim punoljetnim licima", navode iz Institucije ombudsmana za djecu RS.

Marija Jakovljević, psiholog u Centru za socijalni rad Banja Luka, navodi da kada maloljetnik počini prekršajno ili kazneno djelo, koje se prijavi policiji, oni pozivaju mobilni tim Centra i uzima se izjava maloljetne osobe u policijskim prostorijama.

"Mi se uključujemo jer se u postavci stvari cijeni da je u takvim slučajevima potrebna dodatna stručna podrška obitelji u odgoju djeteta i odgovaranju na sve razvojne potrebe koje djeca tada imaju", naglasila je Jakovljević.

Ona dodaje da stručnjaci daju niz preporuka roditeljima, poput toga kako nagrađivati dijete, ali i kako ga kritizirati i postavljati mu zahtjeve.

"Kada je riječ o recidivima, oni postoje i uglavnom pokazuju da u obiteljskom sustavu dijete nema adekvatnu podršku i nadzor", kaže Jakovljević.

Dževad Šuško, direktor Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine u Sarajevu, ističe da je velika većina maloljetnika, koji su u sukobu sa zakonom, iz obitelji bez jednog ili oba roditelja.

"Problem je što tu nema autoriteta koji bi se mogli iskoristiti da se djeca odvrate od činjenja takvih djela. Obično su prepušteni nekim od članova obitelji u drugom ili trećem koljenu, kao što su baba ili djed, ili su dodijeljeni organu starateljstva koji nema aktivnu kontrolu, kao što je to slučaj u potpunim obiteljima", naglašava Šuško.

Komentirajući to što su maloljetnici najčešće skloni imovinskim deliktima, on pojašnjava da dijete koje nema obiteljski autoritet na ovakav način želi da kompenzira ono što njegovi vršnjaci imaju.

"Na primjer, nema kvalitetan mobitel, dobru garderobu ili odgovarajući džeparac, a to ne može da ostvari kroz obiteljski sustav funkcioniranja", pojasnio je Šuško.