Centar za životnu sredinu: Želimo Neretvu bez novih elektrana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centar za životnu sredinu dao je podršku još jednoj borbi za očuvanje rijeke Neretve od planova za izgradnju novih hidroelektrana.

Javnoj raspravi održanoj u općini Kalinovik prisustvovalo je više od 30 predstavnika lokalne zajednice, ribara, lovaca, planinara, stručne javnosti i ekoloških organizacija, koji su argumentirano branili Neretvu i naveli više od 20 razloga zašto se nove hidroelektrane ne smiju graditi.

Tema o kojoj je raspravljano je studija uticaja za hidroenergetski sustav "Gornja Neretva" faza II, koji obuhvata hidroelektrane - MHE "Grebenac – Krupac" od 0,99 MW, MHE "Trnovica" od 1,097 MW, MHE "Plačikus" od 1,52 MW, te HE "Uloški Buk" od 7,937 MW.

Investitor je "Male hidroelektrane Marvel" d.o.o. Kalinovik, a Studiju uticaja je uradila firma "Projekt" a.d. Banja Luka.

Projekat HES "Gornja Neretva" je podjeljen u dvije faze i sastoji se od sedam hidroelektrana i to u fazi I (MHE "Grebenac ušće", MHE "Medenik", MHE "Igaščica") i faza II (MHE "Grebenac – Krupac", MHE "Trnovica", MHE "Plačikus", HE "Uloški Buk").

"Kako se HES 'Gornja Neretva' radi u dvije faze, smatramo da je potrebno u studiju uvrstiti kumulativni zbir svih hidroelektrana i onda staviti osvrt uticaja na životnu sredinu, a ponajviše na akcent kvaliteta vode i ekološki prihvatljivog protoka koji je i ovako malen", komentirao je Goran Krivić iz Centra za životnu sredinu, a s uvrštavanjem kumulativnog uticaja u studiju su se složili i predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Najviše osvrta je ukazano na potencijal riblje faune tog dijela rijeke Neretve i na neretvansku potočnu pastrmku koja je endemska vrsta, a izgradnjom HES "Gornja Neretva" ne bi imala mogućnosti da opstane, priopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

"Po istraživanjima ovo bi trebao biti najčistiji rezervat pastrmke. Biološki minimum je veoma mali, a pastrmka nije losos, nema imigracioni instinkt i neće savladati riblje staze", rekao je profesor Predrag Simonović sa Biološkog fakulteta iz Beograda.