CIN dobio osmu presudu protiv institucija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Okružni sud u Trebinju je presudio u korist Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u sporu koji je pokrenuo protiv Univerzitetske bolnice u Foči zbog nedostavljanja informacija.

Novinari CIN-a su u ožujku 2017. godine zatražili od ove bolnice podatke o donacijama koje je primila u razdoblju od 2010. godine. Univerzitetska bolnica u Foči je ignorirala ovaj zahtjev o slobodnom pristupu informacijama zbog čega je CIN pred Okružnim sudom u Trebinju u listopadu 2017. godine podnio tužbu zbog nedostavljanja, priopćeno je iz CIN-a.

U odgovoru na tužbu iz fočanske bolnice su naveli da je bilo nemoguće postupiti prema zahtjevu jer su, prema zakonu, bili obavezni čuvati dokumentaciju pet godina i da ''postoje razne vrste medicinske opreme pa je bilo teško odrediti aktivnosti u cilju pronalaska tražene informacije''.

Međutim, u presudi je navedeno da, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske, svaka fizička i pravna osoba ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog tijela i svako javno tijelo ima obavezu objaviti takve informacije.

U priopćenju se navodi da su nakon presude u siječnju 2018. godine iz bolnice dostavili CIN-u tražene podatke prema kojima je 14 donatora poklonilo ovoj bolnici medicinsku opremu vrijednu 818.610 KM.

Zbog sumnje da su pojedine firme na osnovu doniranja laboratorijske opreme osigurale pobjedu na natječajima za nabavku reagensa, CIN je identične podatke zatražio od 34 bh. bolnice. Iz bolnice ''Nevesinje'' i Specijalne bolnice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ''Mlječanica'' iz Kozarske Dubice su odgovorili da nisu imali donacija, dok su ostale bolnice dostavile podatke o primljenim donacijama, u ukupnoj vrijednosti od 176 milijuna maraka.

''CIN je otkrio da su među donatorima i trgovci medicinskom opremom koji su u sedam bolnica poklonili opremu vrijednu 2,2 milijuna maraka. Nakon toga su s istim bolnicama zaključili ugovore o nabavci reagensa i potrošnog materijala za tu opremu u vrijednosti 14,7 milijuna maraka'', navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je najveći broj ugovora zaključen ili nakon otvorenog postupka u kojem su ti donatori bili i jedini ponuđači, ili pregovaračkim postupkom, uz obrazloženje da se radi o ekskluzivnim pravima. Istraživanje CIN-a pokazuje da dobavljači nisu uvijek ekskluzivni, ali da su tako uredili tržište, ograničavajući zastupnike i trgovce regionalno kako jedni drugima ne bi bili konkurencija.

''U Agenciji za javne nabavke BiH kažu da ovakvo poslovanje nije u skladu sa Zakonom koji predviđa jednak tretman svim dobavljačima. Smatraju da zdravstvene ustanove imaju obavezu ispitati tržište u vezi s nabavkom potrošnog materijala koji ide uz donirani aparat. Međutim, takva obaveza nije jasno definirana Zakonom pa se u praksi i ne primjenjuje'', navodi CIN.